Ovo je mogla biti priča o meni. Nešto poput autobiografije. No mene ne zanimaju autobiografije. Za mene postoje druge, važnije stvari - riječi su kojima je Greta Thunberg, djevojka koja je 3. siječnja ove godine proslavila 16. rođendan, odgovorila ocu kad joj je prenio pitanje izdavača: “Možete li pisati više o sebi?”
– Jednom u budućnosti na red će doći privatne i druge stvari poput mamine iscrpljenosti i svega onoga što ljudi vole čitati o poznatim ličnostima. Ali ovo je knjiga o klimi i bit će dosadna – bez ustručavanja je poručila ocu, izdavaču, ali i svijetu ta mlada Šveđanka koja se u proteklih godinu dana od potpuno nepoznate djevojke prometnula u najpoznatiju svjetsku klimatsku aktivisticu koja je zahvaljujući svojoj ustrajnosti nominirana i za Nobelovu nagradu za mir. Sve je počelo 20. kolovoza prošle godine kada je prvi put biciklom došla pred zgradu švedske vlade te ondje odlučila sama sjediti na betonu kako bi upozorila na klimatske promjene i neizvjesnu budućnost Zemlje. Napravila je transparent na kojem je pisalo “Skolstrejk för klimatet” (školski štrajk za klimu) i tako, umjesto u školi, cijeli dan provela u svojevrsnom štrajku.
Iduća tri tjedna činila je isto, umjesto u školu odlazila je prosvjedovati pred zgradu švedske vlade, a već drugog dana u tom mirnom prosvjedu pridružilo joj se na desetke slučajnih prolaznika. Nakon ta prva tri tjedna odlučila je da više neće “markirati” i dolaziti prosvjedovati svakog dana, nego svakog petka, a tim svojim naizgled banalnim činom uspjela je udružiti tisuću djece iz cijelog svijeta koja petkom odlaze iz škole kako bi se na ulici borila za mjere protiv klimatskih promjena. Taj učenički globalni ekološki pokret nazvan Fridays for Future (Petci za budućnost) svoj vrhunac doživio je prošlog petka kada su organizirani prosvjedi u 1209 svjetskih gradova, među kojima su se našli i Zagreb, Split, Osijek i Rijeka. Bili su to najveći učenički prosvjedi u Hrvatskoj nakon onih protiv uvođenja mature 2008. godine, a o globalnom uspjehu inicijative dovoljno govore brojke – prosvjedovalo je više od četiri milijuna tinejdžera i djece, od čega 260 tisuća u New Yorku, 230 tisuća u Berlinu, 120 tisuća u Melbourneu...
– Sve je to krivo, pogrešno. Ja ne bih ni trebala biti ovdje, već u školi na drugoj strani oceana. Svi vi dolazite ovdje, i od mene, od nas mladih i u nama tražite nadu. Kako se usuđujete! Ukrali ste mi snove i djetinjstvo svojim ispraznim riječima i obećanjima. A ja sam još i jedna od sretnijih na ovom planetu, jer znamo da milijuni pate, milijuni umiru, cijeli ekosustavi se urušavaju, nalazimo se pred rubom masovnog izumiranja. A jedino o čemu vi želite pričati su bajke o vječnom ekonomskom rastu, o novcu. Kako se usuđujete! – dio je govora kojim je u ponedjeljak, tri dana nakon prosvjeda, Greta otvorila UN-ov summit o klimi koji se održava u New Yorku. Na snimci tog govora vidi se kako, dok bez dlake na jeziku kritizira svjetske vođe, u više navrata doslovce dolazi na rub suza.
– Oči svih budućih generacija uprte su u vas. A ako nas odlučite iznevjeriti, kažem vam da vam to nikada nećemo oprostiti. Mi nismo odgovorni za ovo, ali mi smo ti koji ćemo morati živjeti s posljedicama, a to je nevjerojatno nepravedno. Nećemo dopustiti da se izvučete iz ovoga. Ovdje podvlačimo crtu. Svijet se budi i promjena stiže, sviđalo vam se to ili ne – riječi su kojima je Greta zaključila svoj govor koji je, sasvim nenadano, proslavio upravo američki predsjednik Donald Trump. Naime, prilikom dolaska na summit Gretu Thunberg zadržao je predstavnik osiguranja jer je došla neposredno prije američkog predsjednika koji je mladu aktivisticu pritom potpuno ignorirao. Video koji je snimio Reutersov fotoreporter, a na kojem se vidi kako Greta pomalo bijesno s leđa gleda u Trumpa koji je uopće ne doživljava ubrzo je postao viralan, a prenijela ga je većina svjetskih medija koji su također izvijestili kako se prvi čovjek SAD-a uopće nije udostojio pojaviti u dvorani dok je mlada švedska aktivistica držala govor.
Zbog zagađenja ona ne leti
A kako bi ga uopće održala, ta 16-godišnjakinja odlučila je preploviti ocean - jedrilicom. Naime, Greta odbija putovati zrakoplovima jer izbacuju velike količine ugljičnog dioksida, pa se na dvotjedno putovanje Atlantikom zaputila Herrmannovom jahtom s ugrađenim solarnim pločama i podvodnim turbinama koje proizvode struju na tom plovilu. Među javnosti i novinarima ima i dosta onih koji su taj njezin potez proglasili čistim glumatanjem i forsiranjem, a iako ih je danas manje nego prije pola godine ili na početku Gretina aktivističkog uspona, još uvijek se često u mnogim medijskim tekstovima mogu vidjeti mišljenja kako je “pogrešno stvarati ikonu od “bolesne djevojčice” kojoj “treba pomoć” jer je žrtva “ambiciozne majke i sustava”. Naime, da se u toj djevojčici koja je odrastala u Stockholmu kao odlična učenica koja pohađa satove klavira, baleta i drame nešto promijenilo, njezini su roditelji primijetili kad joj je bilo osam godina.
Gretina majka Malena Ernman, inače poznata operna pjevačica koja je Švedsku predstavljala i na Euroviziji 2009. godine, u knjizi “Naša kuća u plamenu” u čijem je pisanju sudjelovala cijela Gretina obitelj (uz Gretu i njezinu majku pisali su je i otac Svante i mlađa sestra Beata), a koja na hrvatsko tržište stiže upravo danas 25. rujna, navodi da je Greta, nakon što je kao osmogodišnjakinja pogledala dokumentarce o otapanju leda na Arktiku, nestanku polarnih medvjeda i o oceanima preplavljenim plastikom, pala u depresiju. Prestala je ići u školu. Prestala je jesti. Prestala je rasti. Razgovarala je samo sa svojim roditeljima i sestrom Beatom. U dva mjeseca izgubila je 10 kilograma, što je utjecalo na njezin tjelesni razvoj. Dijagnosticirani su joj Aspergerov sindrom (vrsta autizma u kojoj je osoba i dalje visoko funkcionalna), anksioznost, opsesivno-kompulzivni sindrom i selektivni mutizam. Prošli su mjeseci i mjeseci prije nego što se Greta oporavila. Prvi koji su joj pomogli su bili njezini roditelji koji su na Gretinu molbu prestali jesti meso, a potom su postali i vegani, uz poneku iznimku.
– Moja majka i dalje katkad potajno noću jede sir jer misli da je tada ne vidim, ali kako je ne bih vidjela - kazuje Greta koja danas o svom autizmu govori kao o “daru” i ponosno ističe kako bez njega ne bi bila to što jest.
Oni “iz spektra” ne lažu
– Za nas ‘iz spektra’ gotovo sve je crno ili bijelo. Mi nismo baš dobri u laganju, i obično ne sudjelujemo s uživanjem u toj društvenoj igri koju ostali jako vole. Mislim da su autisti na puno načina normalni, a da su ostali prilično čudni, pogotovo kad je riječ o krizi održivosti, kad svi govore da su klimatske promjene prijetnja opstanku i najvažniji od svih problema, a onda nastavljamo raditi po starom. Ne razumijem to. Ako emisije treba zaustaviti – zaustavimo ih. Za mene je to crno ili bijelo. Kad je opstanak u pitanju, siva područja ne postoje – smatra Greta Thunberg, koju je upravo taj njezin način gledanja na svijet potaknuo da napiše esej o klimatskim promjenama kojim je lani pobijedila na natjecanju jednih švedskih novina, nakon čega su joj se pridružili ekološki aktivisti i drugi istomišljenici te je sve krenulo. Greta više puta tjedno drži govore o egzistencijalnoj, klimatskoj i ekološkoj krizi u kojoj se zemlja nalazi, a u svojoj borbi razgovarala je i s papom Franjom te brojnim poznatim političarima poput njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
– Neki kažu da bih trebala biti u školi. Ali zašto bi bilo koja mlada osoba morala učiti za budućnost kad nitko ne čini dovoljno da spasi tu budućnost? Koja je svrha učenja činjenica kad najvažnije činjenice koje su ustanovili najbolji znanstvenici političari jednostavno ignoriraju? – zapitala se u jednom od svojih govora ova mlada aktivistica koja je nedavno uvrštena na listu 100 najutjecajnijih osoba na svijetu.
Sirota, odrasla je u Skandinaviji u 21. stoljeću, ratovi, najezde skakavaca, opća glad i neimaština, nema struje, vode, plina, haraju epidemije zaraznih bolesti, prosječni životni vijek je 7 godina s tim da čovjek od treće godine života u molitvama zaziva smrt, ljudi žive po pećinama, nije ni čudo da ima 1239 psihijatrijskih dijagnoza, ko to može izdržati?