Hrvatska će do ulaska u NATO u travnju dobiti Zakon o upravljanju u
izvanrednim situacijama i krizama, a do kraja godine i nove strategije
nacionalne sigurnosti te obrane, doznaje Večernjak od izvora iz Vlade.
Zadaće NATO-a
Iako model još nije potpuno razrađen, osnovat će se
Središte za izvanredne situacije i krize, posebno tijelo
koje će odgovarati Vladi, i koje će vjerojatno nastati reorganizacijom
postojećeg Državnog centra 112. Taj centar već ima donekle razvijenu
infrastrukturu, a i kontaktna je točka u ime Hrvatske prema Centru za
praćenje i informacije Europske unije, koji je jedini operativni centar
EU.
O toj ideji raspravljalo se na prošlotjednom predstavljanju
Koncepta upravljanja u izvanrednim situacijama, održanom pod
predsjedanjem potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešič. Prijedlog
izgleda sustava odgovora na izvanredne situacije i krize napravio je
MORH, a predstavio ga je načelnik Službe za obrambenu politiku i
planiranje pukovnik Anto Zelić. Tom je prilikom naglasio kako je
upravljanje krizama jedna od zadaća NATO-a, a krizno upravljanje na
nacionalnoj razini odgovornost svake države.
U izvanrednoj situaciji aktivirat će se Krizni stožer Vlade, koji će
upravljati sustavom, a odluke donosi iz Središta za
izvanredne situacije i krize. Na čelu Kriznog stožera bit će
potpredsjednica Vlade zadužena za nacionalnu sigurnost, što
je u ovoj Vladi Đurđa Adlešič, a stalni članovi stožera bit
će ministri obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, financija te prometa
i veza.
Elementarna nepogoda
U slučaju krize proglašava se krizno stanje, a upravljanje
Kriznim stožerom preuzima predsjednik Vlade. Osim elementarnih nepogoda
i katastrofa, te brige o civilima i gospodarstvu u ratnom stanju,
Središte za izvanredne situacije i krize, kao i Krizni
stožer Vlade, trebali bi djelovati i u situacijama nestašice
plina u kakvoj smo sada. Zadatak bi im bio očuvati gospodarstvo i ljude
od posljedica kriznog stanja.
SIGURNOST Hrvatska dobiva Zakon o upravljanju u krizama
