Dežurni telefoni u redakciji Večernjeg lista užarili su se od poziva
čitatelja koji su nasjeli na kredite pod lihvarskim uvjetima, o čemu je
danas pisao Večernjak.
Ne
dižite kredite s lihvarskim uvjetima!
U
Hrvatskoj 10.000 žrtava lihvarskih ugovora
Za
lihvarenje zastara, a dugovi bujaju
– Znam da sam sama kriva jer nisam pitala ni za uvjete ni za obveze.
Bilo mi je važno da dođem do novca i bila sam sretna što sam dobila
kredit u roku od tri sata – ispričala nam je danas još jedna
Zagrepčanka, umirovljenica koja je također 2006. godine uzela kredit u
Štedno-kreditnoj zadrugi CH i sada joj ga ovrhom skidaju od mirovine.
Za život joj ostaje samo stotinu kuna.
Pomoći niotkud
Bez obzira na to što se otad obratila nizu državnih institucija radi
pomoći i zaštite, naša je sugovornica također zatražila da ostane
anonimna jer zbog stida ne želi da njezina djeca, koja joj pomažu da
preživi, doznaju koliko je bila naivna.
Da bi došla do 24 tisuće kuna koje su joj hitno trebale, zadruga joj je
složila minus od 65 tisuća kuna. Uzeli su 10 tisuća kuna kao osiguranje
kredita, zadržali 16 tisuća kuna depozita, naplatili dodatne troškove –
za što šest godina mjesečno treba plaćati 1780 kuna. S kamatama,
članarinom i manipulativnim troškovima obveza bi se na kraju popela na
otprilike 180 tisuća kuna. Sugovornica, međutim, otkriva da osim
Hrvatske narodne banke, koja joj je odgovorila da nije mjerodavna za
poslovanje ŠKZ-a, nije dobila odgovor nijedne druge institucije kojoj
se obratila za zaštitu: od policije, preko USKOK-a, do financijskog
inspektorata.
U odgovoru na novinarsko pitanje Hrvatska narodna banka navodi da nikad
nije bila niti je sada mjerodavna za ŠKZ, različite kreditne urede i
ine ponuđače kredita po stupovima, oglasima, poštanskim sandučićima i
slično već samo za poslovanje banaka i stambenih štedionica.
Takvih je kredita, međutim, sve više u ponudi, kao i očajnika koji
posežu za njima. Glasnogovornica HNB-a Ružica Vuger kaže da su odbili
zahtjev Štedno-kreditne zadruge CH da se transformira u banku. Prema
zakonskim propisima, ŠKZ-i kojima HNB odbije zahtjev da prerastu u
štednu banku imaju pravo u roku od 60 dana podnijeti zahtjev da im se
dopusti nastavak rada u formi kreditne unije. ŠKZ CH podnio je takav
zahtjev, a HNB je od njega zatražio dopunu dokumentacije. Hoće li ga
odobriti ili odbiti, HNB u ovom trenutku ne može govoriti, ali tek ako
bi se takav zahtjev prihvatio, CH bi došao pod ovlast i nadzor HNB-a.
U džep 8000 kuna
Čitatelj iz Petrinje požalio se na Seljačku slogu – Štedno-kreditnu
zadrugu Županja.
– Za 25.000 kuna kredita na ruke sam dobio 17 tisuća, a 8000 navodnog
depozita netko je sebi strpao u džep. Nakon dvije godine kredit je
narastao na 40.000 kuna – požalio se I. V., Večernjakov čitatelj iz
Petrinje.
Crno naličje registra obveza
Banke su zaoštrile uvjete kreditiranja, pa odbijaju sve koji su prezaduženi ili su u prošlosti imali teškoća s plaćanjem obveza. Većina banaka povezana je s registrom kreditnih obveza, što ide naruku ostalim posrednicima na tržištu koji se spretno koriste naivnošću tražitelja kredita i uvaljuju im nepovoljne pakete. Umirovljenici su pritom, izgleda, najlakša meta.
Nova poslovnica Krediti na akciji
Oglasnici i ulični stupovi puni su raznoraznih obavijesti o “najpovoljnijim kreditima”. “Novac odmah”, “Najniža rata, isplata odmah”, “Krediti s osmijehom”, “Najbrži krediti za umirovljenike, zaduženja ne smetaju” neki su od naslova oglasa koji mame korisnike, uglavnom umirovljenike, a i nezaposlene. I tu je Štedno-kreditna zadruga CH (što, kako kaže djelatnica u jednoj poslovnici, znači Cibona Hrvatska) otišla korak ispred nudeći kredite na akciji zbog otvaranja nove poslovnice – “Akcija: Povodom nove poslovnice i 15 godina s vama – isplata odmah”.
