Problem je nedostatak dovoljnog kapaciteta u svim domovima umirovljenika u Hrvatskoj, zbog toga vrlo brzo očekujemo u kolovozu raspisivanje natječaja, gdje želimo 370 milijuna kuna upotrijebiti za 800 novih smještajnih jedinica", kazao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u Dnevniku Nove TV. O čemu je zapravo riječ?
Široka paleta usluga
Još je bivši ministar Josip Aladrović početkom listopada prošle godine najavio da je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026. osigurano 370 milijuna kuna za gradnju osam centara za starije osobe te da će to biti kombinacija institucionalnog i izvaninstitucionalnog smještaja s cijelim nizom izvaninstitucionalnih usluga. Kazao je i da se u sljedećem razdoblju planira gradnja još takvih centara, i to financiranjem iz fondova EU.
U resornom ministarstvu potvrdili su nam da je trenutačno u tijeku priprema javnog poziva, čija se objava planira do kraja kolovoza 2022. godine. Na temelju podataka dobivenih iz analize potreba predviđeno je osiguranje smještaja u osam centara za 800 korisnika koji trebaju dugotrajnu skrb, a koju im nije moguće osigurati na razini zajednice.
Gdje će se graditi novi centri za starije, odlučit će se prema indeksima razvijenosti i broju stanovnika, a sve se lokalne zajednice mogu javiti na natječaj.
– Aktivnosti izgradnje i opremanja centara za starije osobe koordinirat će Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moći će se javiti na objavljeni javni poziv radi sudjelovanja u realizaciji projekta na njihovu području. Nakon izrade projektno-natječajne dokumentacije i pribavljenih građevinskih dozvola za izgradnju provest će se natječaj za izbor izvođača građevinskih radova – poručili su iz Ministarstva uz napomenu da se završetak izgradnje i opremanja centara za starije osobe predviđa do 2026. godine.
Težište djelovanja novih centara za starije osobe planirano je na izvaninstitucijskim uslugama, a dijelom bi se temeljilo i na stalnom smještaju za one kojima je nužan. Dakle, većini starijih ljudi na području na kojem se budu gradili centri će pomagati, a manji dio će u tim centrima i živjeti.
– Centri za starije osobe pružali bi široku paletu usluga tako da starija osoba u skladu sa svojim potrebama može ostvariti ono što joj je potrebno u sredini u kojoj živi. U centrima za starije osobe stvorit će se preduvjeti za pružanje cjelovite skrbi starijim osobama, ponajprije pružanjem izvaninstitucijskih usluga starijima koji žive kod kuće. Također, u centrima bi se pružala i usluga smještaja za osobe koje su funkcionalno potpuno ovisne o tuđoj pomoći, i to u slučajevima kada njihove potrebe ne mogu biti zadovoljene ni uz primjenu usluga u zajednici – kažu u Ministarstvu te napominju da je gradnja ovih centara kao javnih ustanova dio koherentne nacionalne strategije te je u svim strateškim dokumentima na nacionalnoj razini naglašena potreba za unapređenjem pristupa usluga za starije osobe.
– Svaki je novi ležaj za starije u Hrvatskoj dobrodošao, a ministar je nama na Nacionalnom vijeću izrijekom rekao da je riječ o 800 ležajeva. Sve županije imaju planove za širenje svojih kapaciteta skrbi za starije, a mi smo im stvorili dobar temelj za to izborivši se za to da se zgrade u kojima su županijski domovi, umjesto u najam na tržištu, što je bila namjera HZMO-a, daju u vlasništvo županijama koji su i osnivači domova. Oni sada zbog toga mogu aplicirati na povlačenje europskog novca. Nadamo se da će i ovaj projekt ići na ruku županijama. One koje nemaju svoje domove za starije svakako će biti zainteresirane – rekla nam je Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Nedostatak smještaja za starije problem je već desetljećima jer nakon gradnje domova u 80-im godinama prošlog stoljeća oni se praktički više nisu gradili. Istovremeno su nicali privatni domovi, onda i tzv. obiteljski domovi, a razvili smo u Europi inače nepoznat sistem udomljavanja starijih osoba. Znatan dio tih novijih oblika skrbi za stare i nemoćne pokazao se u najgorem obliku – od toga da su korisnici smješteni u neadekvatne smještaje do njihova teškog zanemarivanja i zlostavljanja, a problem bi u fokus javnosti izbio tek kad bi se dogodila tragedija.
Samo 2,5%
– Problem našeg društva je nedovoljno ili, bolje reći, nikakvo ulaganje u institucionalnu skrb, konkretno smještaj, a s druge strane nedovoljno se ulaže i u izvaninstitucionalne oblike skrbi, usluge, servise u lokalnoj zajednici koji bi unaprijedili kvalitetu života starijih – izjavila je prof. Silvia Rusac, redovita profesorica socijalne gerontologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu, u nedavnom razgovoru za Umirovljenički glasnik Sindikata umirovljenika Hrvatske. RH ima kapaciteta za smještaj u domovima za samo 2,5% svog starijeg stanovništva. Oko 50 domova smješta oko 11 tisuća osoba, dok je u privatnim domovima oko 5000 starijih.
Vlada briga umirovljenici,ne ide skupa u istu rečenicu.