Rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini generalno ne predstavljaju iznenađenje, iako su se u pojedinim gradovima i općinama dogodile pomalo neočekivane stvari.
Ono što je zasigurno za malo koga iznenađenje odličan je izborni rezultat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD-a), stranke koju vodi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Osim što je zadržao kontrolu nad svim općinama i gradovima u kojima su i do sada vladali njegovi načelnici, Dodik je preuzeo i skoro sve općine i gradove koji su važili za utvrde oporbenog Saveza za promjene.
Turbulencije u SDA i SDS-u
Dodikov izborni tsunami Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP) i Narodni demokratski pokret (NDP) izbjegli su tek u Doboju, Bijeljini i nekoliko manjih općina u istočnoj Bosni.
Jasno je da je Dodik potpuno politički kapitalizirao višemjesečnu priču o referendumu o Danu RS-a i sukob s Bakirom Izetbegovićem. Očito je da se oporbeni Savez za promjene u takvoj predizbornoj situaciji nije snašao i sada toj političkoj grupaciji ne preostaje ništa drugo nego da se bavi sama sobom. Čelnik SDS-a Mladen Bosić najavio je mogućnost ostavke, a sigurno je da će i odnosi unutar koalicije biti preispitani.
Moguće je da je ovo i početak kraja Saveza za promjene. Za očekivati je da se ovakav rezultat u RS-u odrazi i na funkcioniranje državne vlasti, jer će Dodik sada još snažnije osporavati legitimitet srpskih predstavnika (Savez za promjene) u institucijama BiH.
Turbulencija bi u postizbornom razdoblju moglo biti i u vodećoj bošnjačkoj Stranci demokratske akcije (SDA). Iako su i dalje stranka s najvećim brojem načelnika i gradonačelnika, rezultat stranke lošiji je nego prošlih izbora, ali i znatno ispod predizbornih očekivanja. Posebno loš rezultat SDA je ostvarila u Unsko-sanskoj i Tuzlanskoj županiji. Pojedini lokalni stranački dužnosnici najavljuju ostavke, a ima i poziva da se organiziraju prijevremeni unutarstranački izbori.
U šest ili sedam općina SDA je izgubila utrku za načelnike od vlastitih disidenata, a takav poraz najteže im je pao u Zenici. Neovisni kandidati pobijedili su u još nekim tradicionalnim uporištima SDA, poput Visokog, Goražda ili sarajevske općine Stari Grad.
Poseban udarac za SDA i sve druge bošnjačke stranke gubitak je Srebrenice, jer je kandidat koalicije srpskih stranaka osvojio znatno više glasova od bošnjačkog kandidata Ćamila Durakovića. Ovo je i simbolički najveći poraz SDA na ovogodišnjim izborima. Srebrenica će, uz Stolac i Veliku Kladušu gdje je premoćno pobijedio Fikret Abdić, biti nove “krizne točke” u ionako nestabilnoj zemlji.
Tuzla ostaje crvena
SDA je imala zajedničke kandidate za načelnike i gradonačelnike sa Savezom za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića, s kojim koalira na državnoj i entitetskoj razini. Na izborima za gradske i općinske parlamente SBB je nastupao samostalno i rezultat je, čini se, u granicama očekivanja. Isto se odnosi i na oporbene prograđanske stranke, koje su nakon poraza na općim izborima prije dvije godine uspjele konsolidirati svoju poziciju.
SDP je uspio zadržati Tuzlu te nekoliko drugih općina na tom prostoru i jasno se nametnuo kao jaka regionalna stranka, ali njihov rezultat u ostatku zemlje mnogo je lošiji. Posebno to važi za Sarajevo, u kojem SDP neće imati načelnika ni u jednoj općini. Slično je prošao i Demokratski front (DF) Željka Komšića, koji je u većini općina osvojio određena mjesta u lokalnim parlamentima, ali neće imati nijednog načelnika ili gradonačelnika.
Unutar hrvatskog biračkog tijela skoro da i nije bilo nikakvih promjena. Hrvatska demokratska zajednica BiH i dalje je uvjerljivo najjača politička opcija, a na ovim izborima uspjela je i povećati broj općina u kojima ima načelnike. Posebnim uspjehom smatra se to što će Hrvati ponovno imati načelnika u Vitezu i Odžaku, kao i u danas većinski bošnjačkom Varešu.
Ono što može zabrinuti sve hrvatske političke opcije prilično je mala izlaznost birača u općinama u kojima žive Hrvati. U cjelini gledano, izlaznost u Federaciji BiH bila je tek nešto iznad 50 posto, dok je u RS-u ona na granici 60 posto.
Dan poslije burne izborne noći u kojoj je slavio uspjeh svoje stranke Milorad Dodik trebao se pojaviti na saslušanju u Državnom tužiteljstvu BiH u Sarajevu koje ga sumnjiči da je organizacijom referenduma o Danu RS-a prekršio odluku Ustavnog suda BiH. Dodik se, međutim, nije pojavio, a njegovi odvjetnici priopćili su da su tražili odgodu saslušanja. Sam Dodik ostao je pri stavu da će dati iskaz, ali samo na teritoriju RS-a ili videolinkom. Tvrdi da se ne osjeća sigurnim u Sarajevu nakon što je Bakir Izetbegović izjavio da će završiti kao Moamar Gadafi. Tužiteljstvo najavljuje novi poziv Dodiku.
Hrvatski i Muslimanski političari se pokazali kao potpuno nesposobni, alternatva je da Dodik pobjedi i u ostatku BiH. Bar on ima hrabrosti reći što želi a ne ono što mu netko kaže.