ZAGREB - Oko 13.30 sati hrvatski parlament morao je biti evakuiran jer je stigla dojava da je u njega podmetnuta eksplozivna naprava. Potpredsjednik Sabora Mato Arlović u tom je trenutku prekinuo sjednicu, naredio evakuaciju, uz obrazloženje da zgrada parlamenta mora biti temeljito pregledana, te da se ne smije dovesti u pitanje ničija sigurnost. Zlatko Tomčić kazao je da je prva dojava došla u MUP, koji je potom obavijestio Sabor. On je odlučio da se zgrada isprazni nakon konzultacija s ministrom Šimom Lučinom. Muški je glas, inače, jučer u 12.47 sati nazvao policijski broj 92 i rekao: "Imate bombu u Saboru." Poziv je došao iz telefonske govornice u Sesvetama, nakon čega je policija u Sabor uputila stručnjake protueksplozijskog odjela.
Do prekida je, inače, jučerašnja rasprava, jedna u nizu brojnih saborskih rasprava o izmjenama Zakona o područjima od posebne državne skrbi, koje su se događale tijekom proteklih godina, bila uobičajeno zapaljiva. Zamjenik ministra javnih radova i obnove Venko Ćurlin objasnio je zastupnicima da Vlada kani uvesti novu, treću skupinu područja pod posebnom brigom države, u koju bi ulazile nerazvijene, demografski ugrožene i općine s miniranim područjima.
HDZ: Diskriminacija stradalnika rata
Objasnio je i da se konačno namjerava riješiti pitanje povrata imovine izbjeglih Srba, koja je svojedobno, kroz rat, dana na privremenu upotrebu prognanim i izbjeglim Hrvatima. Današnji stanari tih kuća u velikoj su većini Hrvati prognani iz BiH, što problem čini još složenijim. Država se obvezuje, kazao je Ćurlin, svima koji nemaju imovinu u RH ili u državama bivše Jugoslavije, kao i onima koji ne žele otići iz Hrvatske, osigurati odgovarajući alternativni smještaj. Onima kojima je imovina u RH ili izvan nje dostupna, Vlada RH će pomoći da do nje dođu, pa je zato osigurano 20 milijuna kuna za obnovu kuća prognanih Hrvata iz BiH.
Zbrinjavanje onih koji bi ostali u RH riješilo bi se davanjem na korištenje kuća i stanova kojima je vlasnik država, dodjelom parcela i građevnog materijala za gradnju kuća te privremenim smještajem. Iako je u Sabor stigao prijedlog izmjena zakona u prvom čitanju, pa do donošenja može biti i promjena, zasad Vlada stoji na tome da bi rok za iseljenje iz srpskih kuća trebao biti do kraja ove godine.
Oporbenim zastupnicima koji su prosvjedovali protiv Vladina prijedloga Ćurlin je rekao da se problem srpske imovine mora riješiti, jer je riječ o tuđem vlasnišvu koje valja vratiti. - Hrvatska je zbrinula prognane Hrvate iz BiH, ali tuđom imovinom, a mi sada moramo pokazati da smo pravna država i tu imovinu vratiti vlasnicima. Jer, i mnogi izbjegli Srbi koji čekaju svoje kuće žive u teškim uvjetima - kazao je Ćurlin.
Nakon vrlo oštrih kritika iz oporbenih klupa da je prijedlog zakona nepravedan, da se prognani Hrvati iz RH i BiH ponovno tjeraju, da će ih aktualna vlast ponovno smjestiti u izbjegličke logore..., HDZ je tražio stanku kako bi zauzeli generalni politički stav prema toj temi. Iznio ga je šef Kluba HDZ-a Vladimir Šeks, izvješćujući Sabor da zastupnici HDZ-a vide ovaj zakonski prijedlog kao nastavak politike diskriminiranja stradalnika Domovinskog rata i blaćenja hrvatske politike iz doba vladavine HDZ-a.
Govor koji je predsjednik Mesić održao u Saboru 15. siječnja, na desetu obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske, za HDZ je samo argument više. - Predsjednik RH je optužio hrvatsku vlast da je svjesnim antagoniziranjem srpske nacionalne manjine u RH radila na ruku velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića. To je politička krivotvorina, kojom se želi dati alibi za agresiju na Hrvatsku. I ovaj prijedlog zakona je na tragu toga da je srpska pobuna bila opravdana i da su Srbi imali prirodno pravo da se brane od genocidne politike RH - rekao je Šeks. Dodao je i da je predsjednik Mesić prekršio Deklaraciju o Domovinskom ratu kad je kazao da je RH pokazivala otvorene aspiracije prema teritoriju BiH, te zatražio da Sabor prihvati zaključak kojim bi te dijelove Mesićeva govora proglasio neprihvatljivima.
Kontić: Ideolozima zakona RS prirasla srcu
Zastupnici koalicije pokazali su veliko razumijevanje za Vladinu odlučnost da se pitanje imovine izbjeglih Srba riješi, ali su upozorili da nitko od prognanika koji su u tim kućama ne smije ostati nezbrinut. Svaki se slučaj mora promotriti pojedinačno, upozorili su iz SDP-a i HSLS-a. Ljude se ne smije ugroziti postavljanjem prekratkih rokova, a svi slučajevi koji se budu razmatrali na sudu moraju imati prioritet, kazali su.
Joško Kontić (HSLS) kritizirao je pisce zakona riječima: "Ako je ideolozima ovog zakona RS prirasla srcu, neka im je sretan put." Kontić upozorava da su SDP i HSLS u kampanji obećali Hrvatima iz BiH da će moći ostati u Hrvatskoj ako budu htjeli, da će im to državna vlast omogućiti. Međutim, prijedlog da država uskrati brigu o onima kojima je imovina izvan Hrvatske dostupna, Kontić drži nepravednom i poziva zastupnike da je ospore.
- Danas Banjaluka nije dostupna ni predstavnicima međunarodne zajednice, a kamoli će biti sirotiji koja živi u Hrvatskoj - kazao je Kontić.
Izvještavali D. Đuretek, M. Šarić
