Rusija će 10. veljače ponovno proslaviti važan profesionalni praznik – Dan diplomata. Ovaj dan omogućuje nam da obilježimo i podijelimo ovaj praznik s našim inozemnim kolegama, ali je i prilika da se skrene pozornost na važnost i vrijednost diplomacije u suvremenim međunarodnim odnosima.
Rusija je uvijek bila ponosna na svoju diplomatsku službu, kako u doba Ruskog Carstva tako i za vrijeme SSSR-a. Pristup se ni sada nije promijenio. Ako obratite pozornost na imena istaknutih ruskih izaslanika, vidjet ćete da su ušli u povijest kao počasni diplomati zbog svoje sposobnosti da mirnim sredstvima štite interese svoje zemlje: od Ordin-Nashchokina do Gorčakova, od Primakova do Čurkina. Uostalom, ne postoji uzalud poslovica: "Kad diplomati govore, topovi šute."
Upravo je to ključna zadaća današnjih diplomata diljem svijeta – sjesti za pregovarački stol. Koliko god bila negativna pozadina, koliko god se proces činio teškim, koliko god partneri izgledali nedohvatljivo, vrlo je važno ostati predan dijalogu. Stoga i sada, u naizgled teškim vremenima napetosti na svjetskoj sceni, čitate vijesti o novoj rundi pregovora u Bruxellesu, Ženevi, Beču, Moskvi, Zagrebu...
Da, nažalost, pokušava se poremetiti, diskreditirati te pregovore. Obično ovo dolazi od onih koji razumiju samo jezik moći. Ali to nije razlog za odstupanje od civiliziranih načina rješavanja sporova!
Povijest se zna ponavljati. Godine 1954. SSSR je podnio zahtjev za ulazak u NATO – tada se Savez pozicionirao kao obrambena organizacija u svijetu. Sovjetski Savez je odbijen, čime su dovedeni u pitanje deklarirani ciljevi Sjevernoatlantskog bloka i otkriveni drugi – geopolitički.
Rusija redovito poduzima prve korake za smirivanje postojećih napetosti s NATO-om. Na sastanku Vijeća Rusija – NATO 31. svibnja 2018. zapadnim partnerima bili su izneseni prijedlozi Ministarstva obrane Ruske Federacije za smanjenje vojne aktivnosti duž linije izravnog dodira između Rusije i NATO-a (Baltik, Crno More, Arktik) na temelju reciprociteta te unapređenje mehanizma za sprečavanje opasne vojne djelatnosti i incidenata u zračnom prostoru i na moru.
Na sastanku u Bakuu 10. srpnja 2019. predložili smo niz dodatnih mjera za smanjenje napetosti u Europi: pomicanje područja operativnih vježbi od kontaktne linije Rusija – NATO, korištenje uključenih transpondera tijekom letova vojnih zrakoplova i određivanje minimalne dopuštene udaljenosti između zrakoplova i brodova.
Dana 8. svibnja 2020., u kontekstu pandemije COVID-19, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov iznio je inicijativu da se zadrži suzdržanost, koja uključuje povlačenje operativnih vježbi s linije dodira između Rusije i NATO-a, sprečavanje incidenata u zraku i na moru u baltičkoj regiji. Odgovor na ovu inicijativu pokazao je nespremnost Saveza za sadržajnu raspravu o hitnim sigurnosnim pitanjima, no unatoč tome, naši diplomati i dalje traže nove načine za mirno rješavanje nastalog nesporazuma.
Tako je Rusija krajem prošle godine pokrenula niz pregovora sa SAD-om i NATO-om o sigurnosnim garancijama, još jednom demonstrirajući svoju predanost dijalogu i rješavanju postojećih problema. Da, isprva smo naišli na zid nerazumijevanja i odbijanja. Da, odmah su počele pljuštati riječi o tome da Rusija navodno sprema napad na susjeda (usput rečeno, gdje je on?) s kojim su održane bliske kulturne i ekonomske veze – trgovinski promet između Rusije i Ukrajine u prvih šest mjeseci 2021. iznosio je više od 3,5 milijardi dolara. Optužbe za agresiju posebno su smiješne analitičarima koji prate djelovanje Saveza 2021. godine i promatraju povećan broj vježbi NATO-a u Crnom moru, broj nadlijetanja iznad Baltičkog mora te otvorenu opskrbu oružjem susjeda takozvanog "agresora".
Naravno, pozadina je neugodna, ponekad licemjerna. Ali važno je ostati čovjek, ostati diplomat. Pregovori se, unatoč svemu, nastavljaju. Bilateralne veze se šire.
Ovdje trebamo izraziti zahvalnost našim hrvatskim kolegama. Nedavni plodni posjet gospodina Gordana Grlića Radmana Rusiji, topla dobrodošlica našeg ministra u Zagrebu u prosincu 2020., redovita međuresorna razmjena mišljenja u sklopu političkih konzultacija, konstruktivan (gotovo uvijek) pristup u područjima od zajedničkog interesa – sve to upućuje na to da je diplomatski dijalog bio i ostao čvrst temelj u rusko-hrvatskim odnosima, na kojem se uspješno grade zajednički projekti u drugim područjima. A to su u gospodarstvu: 10. jubilarna sjednica Međuvladine hrvatsko-ruske komisije za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju 2. do 3. prosinca 2021.; u kulturno-humanitarnoj sferi prekrasan koncert Zbora Turetskog u Puli 29. lipnja 2021.; u vojno-memorijalnom području niz izložbi vojnih fotografija iz Drugoga svjetskog rata u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu i u drugim gradovima.
Naravno, pokušaji dijaloga izmiču, pogotovo u medijskoj sferi, u potrazi za upečatljivim naslovom koji bi diskreditirao izgrađenu suradnju. Ali neka to ostane na savjesti autora i poznavatelja ovog žanra jer, kao što vidimo, to ne ometa stvarnu interakciju.
Upravo na sposobnosti prihvaćanja ispružene ruke prijateljstva ovog dana želim zahvaliti našim hrvatskim kolegama – diplomatima, stručnjacima, novinarima i svima koji pridonose razvoju dijaloga. Jer, dok mi razgovaramo, topovi šute.
Ni jednom riječju ni ovaj a ni ostali diplomati neće reći da se sve ovo oko Ukrajine događa zbog Sjevernog toka 2 koji još nije otvoren i ne zna se kad će biti. Neki analitičari to nazivaju energetsko-političko preslagivanje. A što se tu ima presložiti? Rusija je energetski div čija se isporuka plina Europi ne može zamijeniti ni sa čijom drugom uključujući USA i Bliski istok skupa sa 100% njihove proizvodnje. Ukidanjem swift kodova Rusiji će se našteti trgovini energentima u cijelom svijetu. Ne postoji proizvodnja nafte i plina koja može zamijeniti Rusku. Pa onda čemu ovo sve skupa? Njemačka ovu krizu može riješiti dok kažeš keks, otvore Sjeverni tok 2, i sva priča pada u vodu.