Procijenjena spremnost cjelovitog sustava civilne zaštite za upravljanje rizicima od katastrofa i za spašavanje svih kategorija društvenih vrijednosti izloženih štetnim utjecajima u katastrofama je niska – to je zaključak iz MUP-ova dokumenta Procjena rizika od katastrofa za RH, izrađenog 2019. Pri tome je spremnost civilne zaštite u preventivnom djelovanju ocijenjena niskom, dok je reakcija na katastrofe ipak bolja pa je za to dobila zbirnu ocjenu visoke spremnosti. Najniže su ocjene pak dobile postrojbe civilne zaštite, opće i specijalističke postrojbe jedinica lokalne i područne samouprave (JLPS) za svoje operativne kapacitete – vrlo niska spremnost operativnih kapaciteta.
Norme treba prilagoditi
Tu najnižu ocjenu dobili su i povjerenici civilne zaštite. Najspremnije su u reagiranju na katastrofu redovne snage udruga građana – vatrogasci, odnosno Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatski Crveni križ, Hrvatska gorska služba spašavanja kao i redovne, gotove snage pravnih osoba. Druge udruge građana poput planinarskih društva i radioamatera imaju visoku spremnost za odgovor na katastrofu kao i državne intervencijske postrojbe civilne zaštite.
U dokumentu se navodi, među ostalim, da je sustav civilne zaštite u dovoljnoj mjeri normativno uređen, ali postojeće norme potrebno je nadopuniti i prilagoditi u cilju bolje kvalitete uglavnom u području provedbenih propisa. Upozorava se i da se aktivnosti jačanja svijesti o katastrofama ne provode sustavno, a sadržaji se ne prezentiraju u okviru redovnog školskog kurikuluma.
VIDEO: Čišćenje ulica, saniranje dimnjaka i krovova u Petrinji
Stvarna procjena spremnosti vezano uz prostorno planiranje je procijenjena kao niska među ostalim zbog povećanja broja velikih nesreća s potencijalom prerastanja u katastrofe, koje su uzrokovane promjenama u prostoru. Kao jedan od većih problema istaknuto je da većina JLPS-a za financiranje programa i projekata operativnih snaga sustava civilne zaštite planira minimalna sredstva, ispod osnovnih potreba. To je temeljni razlog što je stanje spremnosti postrojbi civilne zaštite na njihovim razinama na granici zadovoljavajućeg, upozorava se u dokumentu MUP-a.
Spremnost kapaciteta vatrogastva, HGSS-a, HCK odnosi se i na opremljenost materijalnim sredstvima i opremom, motiviranost i osposobljenost osoblja kao i uvježbanost i mobilnost.
Državna intervencijska postrojba civilne zaštite koju razvija MUP sastoji se od profesionalne jezgre koju čine djelatnici Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i pričuvnika. Za profesionalne djelatnike navodi se da su polivalentni spašavatelji osposobljeni za specijalnosti potrebne u timovima za spašavanje te da se redovno se osposobljavaju za svoje zadaće, stječu i održavaju certifikate….
Što se tiče mobilnosti, u dokumentu se navodi da je unatoč visokoj ocjeni potrebno dodatno unaprijediti opremljenost timova i osigurati sve uvjete za njihovu samodostatnost nabavkom odgovarajuće opreme i prijevoznih sredstava za sve vrste hitnih intervencija, kao što su specijalna motorna vozila, brodovi i helikopteri te osigurati kvalitetne radiokomunikacije.
U MUP-ovoj procjeni rizika navodi se i da većina pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene JLPS-a nije prošla propisani program osposobljavanja. Oni nisu opremljeni ni osobnom niti skupnom opremom, a nisu bili uključeni u bilo kakve pripremne aktivnosti sustava u periodu duljem od 10 godina. Povremeno se pozivaju na izvršavanje obveza u realnim okolnostima, primjerice u slučaju poplava kada sudjeluju u izgradnji nasipa i spašavanju ugroženih osoba.
Za specijalističke postrojbe civilne zaštite JLP(R)S procijenjeno je kako velika većina ovih postrojbi nije operativno upotrebljiva za specijalistička spašavanja za koja su ustrojena
Na razini gradova imenovano je 2975 povjerenika civilne zaštite dok je na razini općina imenovano 2428 povjerenika, no kao što je već navedeno, njihova spremnost je vrlo niska.
Novac iz programa EU
Kao pozitivna stvar u dokumentu se, među ostalim, navodi da se uspostavljanjem sustava domovinske sigurnosti pojačala veza sa sudionicima koji djeluju tijekom velikih nesreća, a nisu operativne snage sustava civilne zaštite.
A dodatna sredstava za smanjenje rizika od katastrofa planirana su i korištenjem EU novca iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., prioritetne osi 5, „Klimatske promjene i upravljanje rizicima“, gdje je predviđen iznos od 215 milijuna eura za potrebe provođenja smanjenja rizika od poplava, potresa i požara.
Kada su volonteri spremniji od Vlade sve govori.