Put Engleske, u tvrtku Sentek, kreće prvih pet senzora za mjerenje koncentracije površinski aktivnih tvari, nastalih na Odjelu za kemiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Elektronski nos
– Tijelo su oni napravili, a mi Englezima ugrađujemo pamet – slikovit je pročelnik Odjela prof. dr. sc. Milan Sak-Bosnar na kojemu je, uza senzore koji su nastali u suradnji s dr. sc. Dubravkom Madunić-Čačić iz Saponije, razvijen i prototip analizatora za mjerenje koncentracije anionskih površinski aktivnih tvari u otpadnim vodama. S obzirom na zanimanje za ovaj analizator, očekuje se uskoro i njegov izlazak na tržište. Atestiranje prototipa završit će za oko dva mjeseca, a kolika će mu cijena biti, tek će se utvrditi.
U tijeku je, također u suradnji sa Saponijom, i razvoj reaktora za uklanjanje površinski aktivnih tvari u otpadnim vodama za koji se očekuje da će također izići na tržište. Odjel za kemiju u suradnji s Rektoratom Sveučilišta i Tehnologijsko-razvojnim centrom TERA iz Osijeka razvio je i prototip uređaja za mjerenje nekih fiziološki aktivnih sastojaka u mesu peradi. Ovaj uređaj nudi se u paketu s tehnologijom za proizvodnju mesa obogaćena fiziološki aktivnim sastojcima.
– Kemijski senzor je poput elektronskog nosa koji ima zadatak osjetiti kemijske supstancije, kvantificirati ih i po potrebi alarmirati ako je količina kemijske supstancije koja se mjeri, u našem slučaju tenzida (glavni sastojak deterdženata), iznad zakonom dopuštene razine koja se smije ispustiti u rijeku. Dosad je to mjerenje u Saponiji bilo dugotrajnije uz korištenje toksičnih kemikalija, a sada je gotovo za tri minute, s tim da se za mjerenja koriste mikrokoličine uzorka i kemikalija, što pridonosi uštedi na materijalnim troškovima te zaštiti okoliša. Na analizatoru rade i naši studenti te zajedno s profesorima objavljuju znanstvene radove – objašnjava pročelnik koji je bio i šef tima koji je radio na analizatoru i senzoru.
Za senzore koji će pratiti stanje otpadnih voda, dodaje, zainteresiran je i osječki, ali i beogradski vodovod.
Opipljivi rezultati
– Na našem je odjelu, uz edukaciju kao osnovu, i te kako važna inovativnost i kreativnost. Šansa je našeg odjela i u stavljanju kompetencije na tržište, kao i svaki drugi know how – dodaje prof. dr. sc. Sak-Bosnar, čija je vizija u školstvu dobiti najkreativnije ljude koji će znati prenijeti znanje, otvoriti nove mogućnosti i stvarati nove proizvode i tehnologije s kojima će se moći izići na tržište i zaraditi. Naime, država je već sada smanjila sredstva za obrazovanje, a sigurno je da će se ulaskom u Europsku uniju odrediti limit, a ostalo će sami morati zaraditi.
Inače, na Odjelu koji je rad počeo prije samo pet godina i već ima opipljive rezultate, \"izišle\" su i prve tri profesorice kemije, odnosno magistre edukacije iz područja kemije. Četvrta je pred diplomom, a 10 ih je na diplomskom studiju.
– Zasad imamo samo nastavnički smjer jer nismo imali uvjete za znanstveni. No i njega ćemo uskoro imati – kaže zamjenik pročelnika doc. dr.sc. Berislav Marković.
Plan im je jednog dana otvoriti i doktorski studij, ali osmisliti ga, baš kao i znanstveni smjer, tako da donosi novi modul. Da znanje pronađe način kako osmisliti novi proizvod, kako ga prodati i na koncu zaraditi.
Na Odjelu za kemiju radi i dvoje vjerojatno najmlađih docenata kemije u Hrvatskoj (kasne dvadesete), Mirela Samardžić i Nikola Sakač, a iduće će se godine u Osijeku održati 23. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera.
Bravo! Odličan primjer kako valja raditi.