Članovi Udruge pršutara Istre i Saveza uzgajivača svinja Hrvatske iz slavonskih županija uspostavili su tijesnu suradnju čiji je cilj da proizvođači pršuta dobiju kvalitetnu sirovinu iz kontinentalne Hrvatske koju mogu pretvoriti u vrhunski proizvod s oznakom zaštićene izvornosti. Naime, jedino istarski pršut u Hrvatskoj koristi izvornu hrvatsku sirovinu za proizvodnju pršuta i na taj način su napravili zaista velik odmak u promicanju domaće primarne proizvodnje.
Bez obzira na pandemiju koronavirusa, istarski pršutari u posljednje dvije godine rastu s proizvodnjom. Štoviše, imaju potrebe za dodatnim povećanjem proizvodnje pršuta s oznakom izvornosti.
- Pokušavamo u suradnji s lokalnim svinjogojcima pronaći još kvalitetne sirovine. Mi već imamo neke kanale preko kojih radimo godinama, ali sada tu suradnju želimo proširiti na druge kanale i tako napraviti dugotrajan i održiv sustav. Ako Slavonci pokažu interes, mi ćemo to objeručke prihvatiti – kaže Paolo Jelenić, predsjednik Udruge proizvođača istarskog pršuta.
Od 19 članova ove udruge, njih 13 koji proizvodi pršut, a ostali kobasice i salame. Trenutna proizvodnja na bazi certificiranih pršuta kreće se oko 2500 komada godišnje, što u ukupnoj proizvodnji pršuta čini udio od 15-20 posto. Oznaka izvornosti i sam certifikat primoravaju proizvođače da iz godine u godinu podižu kvalitetu proizvoda. S druge strane, situacija s ratom u Ukrajini tjera ih da se pripreme te osiguraju dovoljno vlastitih resursa i samoodrživost proizvodnje, kako bi uz vlastite kapacitete mogli opstati u bilo kakvim kriznim situacijama.
- Suradnja sa slavonskim uzgajivačima postoji već dugi niz godina i naša je želja da se ona podigne na višu razinu. Pokušavamo pronaći rješenja i modele koji su svima prihvatljivi – ističe Mario Bratulić, načelnik općine Sv. Petar u Šumi i posebni savjetnik ministrice poljoprivrede.
Proizvodnja istarskog pršuta od slavonskih svinja poprilično je složen i dugotrajan proces. Te svinje moraju biti stare najmanje devet mjeseci, teške više od 160 kilograma i moraju imati propisanu hranidbu, a but mora biti obrađen na istarski način. Ono što proizvođačima ide u prilog su prognoze koje govore da će turistička sezona biti dobra, a obostrani je interes da se u trgovinama Istarske županije nađe što više mesnih proizvoda iz Slavonije.
U sklopu studijskog putovanja Slavonijom i Baranjom, koje je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, istarski proizvođači pršuta posjetili su Novu Gradišku, Cernik i Oprisavce.
- Svjesni smo da istarski pršut ima daleko veće mogućnosti u distribuciji proizvoda, a problem nedostatka kvalitetne sirovine uvijek je prisutan. Stoga vjerujemo da će razgovori uroditi plodom, u interesu proizvođača svinja s kontinenta i proizvođača pršuta iz Istre – istaknuo je Drago Solić, načelnik sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Centra za stočarstvo pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu.
Istarski pršut ne može se napraviti od slavonske svinje, kao što se Paški sir ne može napraviti od bugarske ovce, niti se dalmatinsko maslinovo ulje može napraviti od maslina iz Italije. Prema tome to je Slavonski pršut napravljen na istarski način.