Europska unija prije deset godina shvatila je da je usklađivanje obiteljskog i poslovnog života roditelja jedna od najvažnijih tema, a naprednije zemlje EU odavno su omogućile roditeljima da rade skraćeno, fleksibilno, u novije vrijeme i od kuće uz izdašne porezne olakšice i druge beneficije za djecu, dok u Hrvatskoj još ideološki zaslijepljeni ljudi zazivaju odnos gradske i državne vlasti prema djeci i roditeljima kao u 19. stoljeću.
I onda se čudimo što se mladi iseljavaju.
Većina djece i mladih svjedoči da im roditelji rade dulje od osam sati dnevno, više od polovice njih svjedoči poslovnim razgovorima roditelja u slobodno vrijeme, vikendima, praznicima, tijekom odmora, a u gotovo 40% slučajeva roditelji nisu imali vremena za emocionalne probleme svoje djece!
Ostaju dulje na poslu
Pokazuje to istraživanje provedeno među djecom i mladima kako na njih utječu radne obveze roditelja, predstavljeno jučer na konferenciji Unicefa i Hrvatske udruge poslodavaca "Poslovanje po mjeri djece i obitelji".
Pored istraživanja na ukupno 324 djece i mladih provedeno je i istraživanje u 101 poduzeću o poslovnim praksama naklonjenim djeci i obitelji. U zemlji u kojoj oni koji se bave javnim politikama, vode gradove i državu uglavnom šute o važnosti usklađivanja obiteljskog i poslovnog života neočekivano je da o važnosti sretnih obitelji govori glavni direktor HUP-a Damir Zorić.
– Mi se bavimo poslodavcima, biznisom i na prvi pogled može izgledati čudno što mi imamo s Unicefom, ali nijedna djelatnost, ako je sama sebi svrha, ne može završiti dobro. Mi koji imamo jedan život sve što činimo posvećujemo svojoj djeci i vidimo kako to izgleda u Hrvatskoj kad je te djece sve manje. Moj djed i baka su imali dvostruko više djece od mojih roditelja, a ja imam upola manje djece od svojih roditelja. Istraživanja i državna uprava mogu nam reći što se događa u društvu i kamo idemo... Obitelj nam je potrebna i svi oni koji su je imali znaju kakvo je to blago, a svi oni koji je nisu imali, žao mi je, jako su puno izgubili. Želim da svi imaju sretne obitelji i da svako dijete bude zadovoljno, a HUP je otvoren za suradnju – poručio je Zorić.
Rezultate istraživanja o poslovnim praksama naklonjenim djeci i obitelji te među djecom i mladima i kako na njih utječu radne obveze roditelja predstavile su voditeljice istraživanja, prof. dr. Nataša Krstić i dr. sc. Andrijana Mušura Gabor. Iako je anketa na prigodnom uzorku provedena u svim županijama, najviše djece i mladih bilo je iz Zagreba, Osječko-baranjske i Zagrebačke županije. O obiteljskim poslovnim praksama anketom je obuhvaćeno 101 poduzeće, od toga njih 14% u državnom vlasništvu, a najzastupljeniji sektori su prerađivačka industrija, trgovina, te informacijsko-komunikacijske tehnologije. Samo 16% djece i mladih navodi da im roditelji nikad ne ostaju duže na poslu, petina je rekla 'uglavnom da', 10% 'uvijek', a 54% 'ponekad'.
Većina djece i mladih svjedoči da im roditelji rade dulje od 8 sati dnevno. Još je lošija situacija s poslovnim pozivima i e-mailovima u slobodno vrijeme. Samo 3,4% djece i mladih ima roditelje koji nikad ne odgovaraju na poslovne pozive i mailove u slobodno vrijeme, dok 39% roditelja uglavnom odgovara na njih, 40% ponekad, a 17% uvijek. Više od polovice djece i mladih redovito i često svjedoče poslovnim razgovorima roditelja u vrijeme koje je trebalo biti posvećeno obitelji. Ipak, 41% djece kaže da roditelji uglavnom imaju vremena za njih, 37% ih kaže 'ponekad', za 16% djece roditelji uvijek imaju vremena, a za njih 7% nemaju. Zabrinjavajuće je da je 38% djece i mladih navelo da roditelji nisu imali vremena za njihove emocionalne probleme, zatim za njih važna sportska i školska natjecanja (31%), za domaće zadaće (28), kod problema s vršnjacima (27%)...
Klizno radno vrijeme
Poduzeća najčešće primjenjuju klizno radno vrijeme dolaska i odlaska s posla (76%), dar za djecu za Božić (72%), mogućnost rada od kuće 71% (izraženo u pandemiji), jednokratna pomoć za rođenje djeteta (65%). U poduzećima najviše dominiraju financijske potpore za djecu i obitelj i podrška brizi o maloj djeci, a nedostaju pozitivne poslovne prakse za roditelje adolescenta u doba kad se suočavaju s mnogim izazovima. Prednosti poslovanja po mjeri djece i obitelji su za poslodavce rast zadovoljstva radnika (97%), veća produktivnost (75%), brendiranje poslodavaca (75%), smanjenje odlaska talentiranih radnika (74%)...
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kazala je da je EU još prije 10 godina prepoznao usklađivanje obiteljskog i poslovnog života kao jednu od pet top tema. Ističe da žene u Hrvatskoj rade dvostruki posao, dva i pol puta tjedno više skrbe za djecu, triput tjedno provode više vremena u kućanskim poslovima. Žene se između obiteljskih i poslovnih obveza opredjeljuju za djecu, 30% ih odustaje od napredovanja, četvrtina od službenih putovanja. Naglasila je da je nužno mijenjati Zakon o radu, osigurati fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće i da se očevi više brinu o djeci. Posljednjih sedam godina tek je oko 4% očeva bilo na roditeljskom dopustu po čemu smo na dnu EU.
VIDEO Studentice Prava pomele konkurenciju: 'Gotovo su im nudili poslove, sada su im otvorena vrata'
