Na čelu HDZ-a Andrej Plenković zamijenio je Tomislava Karamarka prije tri godine, u srpnju 2016., a već nakon nekoliko mjeseci porasle su plaće zaposlenima u javnim i državnim službama.
Naime, u 2017. su godine osnovice plaća službenicima povećane za ukupno šest posto, i to u tri navrata po dva posto – od 1. siječnja, 1. kolovoza te 1. prosinca. Potpisani su Kolektivni ugovori na rok od četiri godine, utvrđena je osnovica plaće od 5421,54 kune, a povećana je i naknada za prijevoz – za 25 lipa, sa 75 na kunu. Osnovica se tada nominalno vratila na ugovorenu razinu iz 2009., kada je Hrvatsku pogodila ekonomska kriza.
Nisu sindikati tada, kao niti danas, time bili zadovoljni. Tražili su, naime, rast osnovice za 15,2 posto, tvrdeći da upravo toliko plaće u javnoj službi zaostaju za plaćama u privredi od 2009. godine.
Tijekom 2018., pak, dogovoreno je kako će plaće narasti i ove godine. Potpisom Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službe i namještenike krajem prosinca prošle godine, Vlada na čelu s Plenkovićem dogovorila se sa Sindikatima javnih službi, pa je osnovica u 2019. rasla u dva navrata. Za tri je posto povećana prvim danom ove godine, a za dva je narasla prvim danom prošlog mjeseca. Osnovica je tada sa 5,584,19 kuna povećana na 5.695,87 kuna bruto.
S prvim su danom rujna na sedam posto narasli i dodaci na plaću liječnicima. Prema izračunima sindikata, liječnik sa 20 godina staža dobit će povećanje od oko 700 kuna neto, a medicinska sestra od 250 do 350 kuna. Nešto su lošije prošli radnici u administraciji i tehničko osoblje, čija će je plaća narasla za oko 180 kuna. Nezdravstveni su radnici, pak, dobili najmanje, tri posto. Spremačice sa 20 godina staža tako će dobiti 90 kuna više.
Uglavnom vise su rasle nego za vrijeme nesposobnog Muljanovica.