Sa Šimom Lučinom, saborskim zastupnikom SDP-a, razgovarali smo uoči današnje sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, čiji je član. Odbor će raspravljati o stanju na HRT-u.
Kakvo je stanje na HRT-u? Je li Goran Radman dobar ravnatelj?
Bilo je katastrofalno, gubici enormni. Na plaći je bilo i još uvijek je puno ljudi od kojih dio ne radi. I sad je tamo došao čovjek koji to želi promijeniti pa su, očito, u tom postupku i restrukturiranju povrijeđeni nečiji interesi. Nitko se ne pita kakvi su poslovni rezultati, jesu li u gubicima kao i lani. U 2012. gubitak je bio 29 milijuna kuna. U 2013. poslovanje će biti pozitivno prvi put nakon 2008. godine.
Nadziru li se službeni mailovi i telefonski pozivi novinara na HRT-u?
Mislim da su tu pobrkani lončići. Radi se zapravo o zaštiti poslovne politike. Zaboravlja se da je HRT ipak na tržištu i za mene je sasvim razumljivo da su određeni poslovni potezi i odluke poslovna tajna. Svaka ozbiljna kuća mora imati određenu razinu zaštite. Siguran sam da se ne kontroliraju razgovori niti se nadziru mailovi.
Zašto ste svojedobno bili protiv imenovanja Gorana Krmpotića, nedavno optuženog kao aktera seks-afere na HRT-u, u Nadzorni odbor televizije?
Nisam bio protiv, nego sam imao stav da nije dobro da u NO biramo čovjeka koji nije prošao kandidata za ravnatelja. U tijeku je natječaj za imenovanje nova dva člana NO-a i za desetak dana bit će i ta mjesta popunjena. Jako je važno da ljudi koji sjede u NO-u surađuju s ravnateljstvom.
Kad se raspiše kakav natječaj za posao u nekom odboru, u posljednje vrijeme na njega se ponajviše javljaju novinari. Što to govori?
O stanju u medijima, posebno tiskanim. Mediji su danas postali zarobljenici oglašivača koji vode računa o svojim interesima. Na određeni način mogli bismo s jednog drugog aspekta govoriti o slobodi medija.
Kakva je, po vašem mišljenju, sloboda medija?
Prije svega determinirana je financijskom slobodom. Ako analizirate neke novine i vidite da imaju nekoliko jakih oglašivača, rijetko ćete pročitati kritički članak o toj korporaciji. I tu se već na određeni način sužava sloboda medija. Nažalost, sve je više takvih situacija jer se tiskani mediji sve manje prodaju.
Je li dio rješenja za pomoć medijima petpostotni PDV?
Po meni smanjenje PDV-a bio je pokušaj države da pomogne izdavačima da se lakše nose s teškom gospodarskom situacijom. Ali onako kako je prijedlog formuliran, izazvao je dosta i nezadovoljstva i politizacije. Mislim da je trebalo skinuti PDV svima – i dnevnicima i tjednicima i lokalnim novinama.
Zašto se toliko dugo čekalo s imenovanjem povjerenika za informiranje?
Jer je Zakon o sprečavanju sukobu interes jako loš. Kad je vlast preuzeta, imali smo namjeru promijeniti ga, ali s Europskom komisijaom ispregovarano je tako kako jest i to se ne može mijenjati. Isto se dogodilo i sa Zakonom o policiji.
Kakvo je stanje u policiji?
Uvijek sam volio reći da policija nije društveni vakuum, ono što se događa u društvu, događa se i u policiji. Policija je velik sustav, važno je da se otkriva i sankcionira kršenje zakona unutar policije i da se na takav način pošalje poruka: \"Gospodo, ako vi morate provoditi zakon, morate ga i poštovati.\" U policiji ne može raditi nasilnik u obitelji, nasilnik prema djetetu, a kamoli silovatelj niti bilo tko krši zakon.
Može li raditi onaj tko je skinuo ploču na ćirilici?
Ne.
Kako biste vi riješili problem nastao oko dvojezičnosti?
Nema ozbiljne demokratske i pravne države koja ne provodi svoje zakone. Prema tome pitanje dvojezičnosti i ćiriličnih ploča za mene nije upitno. Ono što je upitno je činjenica da HDZ, kao parlamentarna stranka, poziva na nepoštivanje zakona.Obzirom na osjetljivost probelma svakako je potrebno razgovarati. Možda bi bilo dobro da se to postavilo prije postavljanja ploča, ali još uvijek nije kasno.
Prije osam godina podnijeli ste zakonski prijedlog o reguliranju prava istospolnih zajednica. Je li bolji vaš ili Baukov prijedlog?
Ovaj ide korak naprijed. Treba ići još i dalje.
Što biste vi danas predložili?
Dopustio bih gay brakove i, vjerojatno, u konačnici mogućnost posvajanja djece.
