U OŠ Marka Marulića u Sinju zvonilo je školsko zvono.
– Nastava je u našoj školi održana redovito, svi su kolege radili u punom sastavu – kaže ravnatelj Marko Križanac. Ta je škola do sada, inače, djelomično štrajkala.
– Nastava se održavala onoliko koliko smo je mogli organizirati, ali situacija je dobra, osobito u sedmim i osmim razredima pa nama nadoknada izgubljenih sati neće biti problem. Imat ću bezbolnu situaciju – nastavlja on. Dodaje da su odluku da rade donijeli sami zaposlenici.
– Zašto su tako odlučili, ne znam, nisam ih ni pitao. Isto tako ne znam ni što će biti u ponedjeljak – govori ravnatelj. Sindikalni povjerenik Zdravko Bošnjak, pak, potvrđuje da su se nastavnici odlučili vratiti u razrede, ali naglašava da to ne znači da podržavaju Vladin prijedlog ni da se prestaju boriti za svoje zahtjeve.
U Slavonskom Brodu ipak štrajkaju
– Nismo zadovoljni ponudom Vlade, ali previše nas se rasteže. Dva dana pregovora, dva dana brojenja glasova, a nama je u mislima četiri dana nastave. Tko to može izdržati? Ja više ne mogu! – iskreno će Bošnjak. U njegovoj je školi, nastavlja, većina bila u štrajku do 6. studenog, kada su se u razred vratili kolege koji rade na određeno.
– Onda se njima pridružio dio kolega koji su zaposleni na neodređeno, a ravnatelj je pozivao učenika da dođu na nastavu. Nas 25, od 50 profesora i nastavnika, bili smo konstantno u štrajku, ali slomili smo se. Sjediš u zbornici i razmišljaš na kojem si sad satu, a nisi na nastavi, i kada sve prođe, opet ćemo nadoknađivati propušteno. Da vam pravo kažem, mislili smo da ćemo “proći lišo”, nismo očekivali publicitet – otvoreno govori Bošnjak. Stava je da odnos Vlade RH i premijera Plenkovića prema prosvjeti nije dobar. Iza njega je već 30 godina staža u školi, a da bi preživio, kaže, bavi se i poljoprivredom.
– Želimo da se naši problemi riješe, međutim, ne želimo štrajkati, već raditi. Vjerujem da tako razmišlja većina naših kolega, ali, ovisno o razvoju situacije, moguće je da ćemo i mi opet u štrajk – zaključuje Bošnjak. Nastavnici brodske Tehničke škole jučer su, pak, trebali prekinuti štrajk i nastaviti s radom, ali to se ipak nije dogodilo. U toj su školi 22 zaposlenika glasovala za prihvaćanje Vladine ponude, dok ih je 27 bilo protiv. Ravnateljica Vikica Lukić u četvrtak je na internetu obavijestila učenike da u petak počinje redovita nastava. Ipak, učionice su i jučer bile prazne. Većina profesora na kraju se ipak izjasnila za nastavak štrajka. Ravnateljica jučer nije bila dostupna. Sindikalni povjerenik Tehničke škole Mate Ćurić tvrdi da je posrijedi – nesporazum.
– Ravnateljica je raspolagala s jednim podacima koliko će se profesora odazvati i pokušala je organizirati nastavu. Međutim, odziv nije bio toliki, a i djece je bilo malo da bi se mogla organizirati nastava – rekao je Ćurić. Objašnjava da se od 27 nastavnika koji su odbili ponudu Vlade, na dodatni upit jesu li spremni nastaviti štrajk njih četvero izjasnilo da nije pa je ispalo da većina profesora ipak želi nastaviti s radom.
– Možda se može tumačiti da tim profesorima nije do novca, nego do dostojanstva, a ja na to kažem: “Što očekujete, da će vam Djed Mraz donijeti novu ponudu? Jer, ako ne prihvaćate, onda štrajkom čekate novu ponudu” – poručio je on.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje svjestan je da je dio učiteljskog prosvjeda provociran opravdanom ljutnjom zbog osjećaja da u državnom proračunu postoje brojni neracionalni izdaci koji bi se mogli pametnije upotrijebiti, pa i za plaće učitelja.
– Ako ovaj štrajk dovede do toga da se uredi sustav, štrajk će ispuniti svoju širu društvenu svrhu, bez obzira na ishod u smislu učiteljskih plaća. Pretpostavljam da se iz ovoga može razaznati kako ne mislim da “ljudi trebaju šutjeti i biti dobri”. Naprotiv, i ja mislim da se ovakav sustav treba mijenjati. Međutim, znam da se ne može promijeniti preko noći, osobito ne unutar godinu dana pred parlamentarne izbore, pa se postavlja pitanje kompromisa kako pomiriti tri stvari. Dakle, da učitelji dobiju bar dio svojih traženja, da ostane pritisak da se upravljački sustav bolje uredi, iako to ova Vlada sigurno neće učiniti pa će posao ostati za neku sljedeću, i zadnje, ali ne i najmanje važno, da djeca napokon krenu u školu. Moguće da griješim, ali meni se čini da smo stigli do točke koja nekako može pomiriti a, b i c – ističe Šonje. Dio prosvjeda provociran je, dodaje, i osjećajem da se u Hrvatskoj za nešto može izboriti samo političkim pritiskom, jer upravo su diskrecijske političke odluke o koeficijentima do sada stvarale promjene u relativnim odnosima primanja, što je kod dijela ljudi stvaralo osjećaj nepravde.
– Promjene koeficijenata izvan sustava kolektivnog pregovaranja prema diskrecijskim odlukama Vlade, što je Vlada u prošlosti i koristila sve do ovog najiritantnijeg slučaja ad hoc povećanja za Ministarstvo vanjskih poslova, nisu prihvatljiv način određivanja visina plaća. Nedostatak kriterija otvara prostor za voluntarizam i nadjačavanje političkim mišićima prema dnevnopolitičkim potrebama, što vodi u kaos – kaže Šonje.
Bitka za viši cilj
– Napokon je netko u našoj zemlji pokazao hrabrost i svaka čast prosvjetarima na ustrajnoj borbi – komentirao nam je, pak, glumac i ravnatelj dječjeg kazališta Žar ptica Drago Utješanović prosvjetarsko “ne” Vladinoj ponudi.
– Iako ovaj štrajk utječe na moj posao jer nam se otkazuju predstave pa gubimo zaradu te sam uz to i otac troje osnovnoškolaca, podržavam ovaj štrajk i čestitam prosvjetarima na njihovoj upornosti. Njihova borba nije tek borba za nekoliko kuna više, nego je to borba za spas društva – poručuje Utješanović. Smatra da bi roditelji zajedno s učiteljima na ulicama trebali tražiti bolje radne uvjete za njih, a time i bolje uvjete za svoju djecu.
– Ovo je viši cilj koji je vrijedan njihove borbe i svaka im čast na tome – zaključuje. Snježana Abramović Milković, ravnateljica ZKM-a, koji je upravo imao premijeru predstave o školstvu “Mi i oni“, također podržava nastavnike. Kaže, obrazovanje je temelj društva, a pitanje je kakvo društvo želimo. – Pretrpani razredi, potplaćeni nastavnici i profesori, stalno mijenjanje pravilnika, prijepori zbog kurikularne reforme umjesto koje je uvedena kritizirana Škola za život. Školstvo je zastarjelo i neadekvatno, a profesori i nastavnici pod velikim pritiskom obavljaju i odgojnu, a ne samo obrazovnu funkciju i treba im iskazati poštovanje, inače će društvom dominirati neznanje i neukost – rekla je Abramović Milković.
VIDEO Prosvjed učitelja i zaposlenih u srednjim i osnovnim školama
U pocetku sam bila uz ucitelje, nastavnike i profesore. Da slazem se oni imaju puno posla i da rade preko ljetnih praznika i ostalih praznika. Da ulazu puno toga u ucenike, svoje slobodno vrijeme i vrijeme koje bi posvetili svojoj obitelji. Govorim kao ucenik pa isto tako iz svoje perpektive mogu reci da nisu svi takvi. Ima ih nazalost dosta koji nisu takvi. I koje nije briga hoce li oni svoje znanje prenjeti na ucenika jer oni dobivaju placu i njima je to dovoljno. Takoder im se treba priznati da rade sa svakakvom djecom i roditeljima i nije im lako jer je sa ljudim najteze raditi. Sve im ja to priznam, ali oni su ugrozili pravo ucenika. Ugrozili su pravo djece na obrazovanje (kad smo vec kod toga, gdje je pravobraniteljica djece, zar ne vidi da su zakinuta). Da vecina nas ne zeli ici u skolu ili ne voli ici u skolu. Ali smo itekako svjesni da ce to prvenstveno nama nedostajati. Svaki dan strajka je nama nesto oduzeo. Da se odmah ogradim, znam da necemo mi biti sami na nastavi tijekom nadoknada i znam da ni ucitelji, nastavnici niti profesori nece imati slobodno. Ali eto pitanje, je li trebalo uopce doci do toga? Je li trebalo doci do toga da nama (i ucenicima i sebi samima) oduzmu prazinke? Uredu mozemo podnijeti i zimske i proljetne, da manje cu se vidjeti sa svojom obitelji za dane kad smo uvijek i u vecini slucajeva jedino svi na okupu, ali nema problem, ulazimo u svijet odraslih. To bi trebalo postat nornalno, zar ne? ...ima toga jos