- Drugi čovjek NATO-a Boris Ruge u Saboru je odgovarao na pitanja o misiji NSATU
- U aktivnosti NSATU-a zasad je pristalo sudjelovati 28 od 32 članica NATO-a, rekao je Ruge
- Za slanje hrvatskih časnika u Njemačku potrebna je dvotrećinska većina, odnosno podrška 101 zastupnika
Tijek događaja:
19:33 - U aktivnosti NSATU-a zasad je pristalo sudjelovati 28 od 32 članica NATO-a, rekao je Boris Ruge koji je naglasio da misija ne čini NATO dijelom rata u Ukrajini i da Hrvatska može odbiti slati svoje časnike na ukrajinski teritorij. Zastupnike je zanimao i niz drugih tema povezanih sa Sjevernoatlantskim savezom, no Ruge, iskusan diplomat, naglašavao je kako je stigao samo govoriti o NSATU-u. Ta aktivnost će biti „uspostavljena izvan Ukrajine i neće biti NATO-ovih snaga u Ukrajini”, naglasio je Ruge.
Iako NSATU neće djelovati na ukrajinskom teritoriju, „nekoliko” časnika za vezu će na privremeno odlaziti u Ukrajinu kako bi koordinirali slanje pomoći iz Wiesbadena, središta misije, rekao je Ruge. „Nije nužno da to budu hrvatski časnici. Vi kao zemlja imate opciju izostaviti tu funkciju slanja časnika i jasno reći da vaši časnici ne smiju biti poslani u Ukrajinu”, rekao je zamjenik glavnog tajnika NATO-a koji je nekoliko puta istaknuo da je riječ o hrvatskoj suverenoj odluci.
Premijer Andrej Plenković još je prošli tjedan naglasio da je u odluci vlade o sudjelovanju u NSATU-u uvršteno „nacionalno ograničenje koje 'expressis verbis' na papir stavlja odluku Sabora – hrvatski časnik sudjeluje u aktivnosti NSATU-a, ali samo na teritoriju saveznice”. Zastupnici HDZ-a i iz redova vladajuće koalicije većinom su svojim pitanjima utvrđivali više puta ponovljeni stav – hrvatski vojnici, ako će sudjelovati u misiji NSATU, neće biti poslani na ukrajinski teritorij, a Hrvatska neće postati dio sukoba.
Zastupnik Mosta Miro Bulj pitao je Rugea koje još države nisu potvrdile sudjelovanje u NSATU-u i je li i njih smatra „proruskima”, iako zamjenik glavnog tajnika nikada nije rekao tako nešto. „Znamo da je ovo ratna misija i da Hrvatska postaje legitiman cilj u ovom sukobu”, smatra Bulj. Ruge je odbacio tu tvrdnju i naglasio je da ne želi „etiketirati nacije koje ne žele sudjelovati”.
Kazao je da je 28 članica NATO-a odlučilo sudjelovati u aktivnosti NSATU-u i to su javno objavile, ali nije želio koje četiri nisu jer „to nije javno dostupna informacija”. Bulja je zanimalo je li Ruge i posjećivao druge parlamente država kako bi govorio o NSATU-u, na što mu je Nijemac odgovorio da je bio u parlamentima SAD-a, Nizozemske i Portugale, ne i u drugima jer „nije bio pozvan”.
Zastupnik MOST-a pitao je NATO-vog dužnosnika i o zalutalom dronu koji je mjesec dana nakon početka agresije na Ukrajinu pao u blizini zagrebačkog Studentskog doma. Isto pitanje postavio je i neovisni Dario Zurovec. Ruge je odgovorio da hrvatska vlada „ima sve informacije o padu drona” i da on ne zna pojedinosti.
Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić u raspravi je naglasila da se „na temelju izrečenog zbog nekih stvari crvenjela”. „Štogod mislili o Zoranu Milanoviću i Andreju Plenkoviću na nama je kao suverenoj državi da to rješavamo unutar vlastite kuće, a ne u međunarodnom kontekstu, pred inozemnim gostima”.
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja zahvalio je Rugeu na dolasku i na tome što je „potvrdio” da protivljenje hrvatskom sudjelovanju u NSATU-u ne znači da je oporba proruski nastrojena, „kakvom je predstavlja premijer". „Oni koji su vas doveli s nekim namjerama nisu u tome uspjeli”, naglasio je Grmoja, pa najavio da će njegova stranka glasati protiv.
Zastupnica stranke Možemo Ivana Kekin „sa žaljenjem je konstatirala da je dolazak” Rugea u svrhu „nastavka neodgovorno vođenog procesa oko sudjelovanja Hrvatske u misiji”. „Umjesto razboritog dijaloga najviših funkcija dobili smo zaoštravanje, a potom, kad se pitanje spustilo na parlament, umjesto istinitog i razboritog informiranja saborskih zastupnika, dobili smo uvrede i objede”, rekla je Kekin, pa dodala da u Hrvatskoj vlada izrazito visok konsenzus oko pomoći Ukrajini te da su hrvatski građani, pa i ona, ponosni što se pomaže toj ratom pogođenoj zemlji.
Njezina stranačka kolegica Sandra Benčić Rugeu je poručila da je politički instrumentaliziran te ga se koristi u „dnevnopolitičkim prepucavanjima”. „Samo u ovoj sobi danas je bilo troje predsjedničkih kandidata”, rekla je Benčić. Ona smatra da vladajuća koalicija „zapravo ne želi da se ovo pitanje riješi”, a dokaz za to je što nije niti pokušala postići konsenzus, nazivajući oporbu „proruskim pačićima” i „divljom hordom”. Benčić je rekla da oporbi „nikad nije bilo rečeno” i da se u NSATU-u može sudjelovati s civilima.
Ruge joj je odgovorio da je ta mogućnost „više izuzetak nego pravilo” te da se većina ipak odnosi na vojno osoblje koje je 28 članica pristalo poslati.
HDZ-ov zastupnik Ivan Budalić rekao je na kraju da su tvrdnje koje su dolazile od predsjednika i njegovih savjetnika "suprotne" od onoga što je Ruge danas rekao. Pitao je Rugea je li prihvaćanje Hrvatske da sudjeluje u misiji NSATU "stavljanje mete na čelo hrvatskom narodu", a drugi čovjek NATO-a mu je odgovorio da to nije točno i da hrvatski narod sudjelovanjem u NSATU-u "neće postati meta ruskih napada".
VEZANI ČLANCI:
19:25 - Završena je sjednica na kojoj je bio i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge.
17:04 - Boris Ruge odgovara na zastupnička pitanja, a osvrnuo se i na pad drona u Zagrebu prije dvije i pol godine.
"Što se tiče drona u Zagrebu, mogu reći da je to samo jedan primjer kako rat u Ukrajini može utjecati na Hrvatsku koja nije u neposrednom susjedstvu. Onda zamislite kakav je utjecaj u Rumunjskoj koja je svakodnevno izložena ruskim dronovima koji ugrožavaju njezin zračni prostor. I Latvija ima s tim veliki problem. Nažalost, to je nešto što se događa", istaknuo je.
16:10 Obraća se Boris Ruge: 'Ukrajina me podsjeća na Hrvatsku'
Boris Ruge započeo je svoje obraćanje prisjećajući se kako se 1991. godine pridružio NATO-u u Bonnu kao "desk officer", upravo kada je rat zahvatio Hrvatsku. Ispričao je kako je svjedočio dramatičnim trenucima i borbi Hrvatske za slobodu te pratio razvoj zemlje od tih početaka. "Jako sam dobro upoznat sa situacijom."
Sada, slike rata u Ukrajini, osobito prizori iz Bahmuta, podsjećaju ga na razaranje Vukovara i stradanja hrvatskih gradova i civila tijekom 1991. "Ovo je bila samo jedna osobna primjedba, hvala što ste mi i to dopustili", kazao je. Osvrnuo se potom na misiju NSATU. "Nisam vam došao držati lekcije i govoriti svisoka, ali ću vam rado pružiti sve informacije", rekao je.
Naglasio je da će, s novim zapovjednim centrom smještenim u Wiesbadenu, misija NSATU uskoro postati operativna i uključivat će obuku ukrajinskih vojnika, nadzor obuke i pomoć u planiranju za ukrajinske oružane snage. "Vojnici će odlaziti u Wiesbaden i tamo će se pružati pomoć Ukrajini. Časnici će imati vezu s Ukrajinom i nekoliko njih ponekad će putovati u Ukrajinu. Svaka zemlja može odlučiti tko bi bili ti časnici za vezu", kazao je, dodajući da se ti časnici neće boriti.
Naglasio je potom da NATO ovom misijom neće postati strana u sukobu. "NATO neće pružati logističku potporu izvan teritorija zemalja članica NATO-a. NSATU je uspostavljen izvan Ukrajine i neće biti NATO-ovih snaga u Ukrajini. Međutim, postojat će časnici za vezu koji će odlaziti u Ukrajinu i to će biti jedan ograničeni broj časnika koji će služiti kao veza s Ukrajinom", iznova je pojasnio.
"NSATU znači identifikacija i koordinacija različitih oblika potpore Ukrajini, a uspjeh će biti onoliki kolike će biti donacije i potpora različitih nacija. Kako bi postao koristan i operativan, to je ključna stvar koju želimo postići. Ovisimo apsolutno o donacijama u tom smislu. Ključno nam je da svaka zemlja članica odredi one službenike koji će biti dodijeljeni misiji. Ako Hrvatska to odluči, to će biti vrijedan doprinos ovoj misiji. Također, to je neophodno za uspjeh misije, ali i za to da Ukrajina bude suverena i neovisna država. Washingtonsku deklaraciju potpisali su šefovi država i vlada, a dogovoren je kao rezultat pregovora 32 zemlje članice", dodao je drugi čovjek NATO-a.
16:00 Počela sjednica
U 16 sati počela je treća sjednica Odbora za vanjsku politiku. Voditelj Izaslanstva Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Hrebak uvodno je zahvalio drugom čovjeku NATO-u Borisu Rugeu na dolasku. Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara pojasnio je kako će Odbor izgledati, zamolivši zastupnike da postave pitanje Rugeu u trajanju ne dužem od dvije minute. "On će pokušati na sve odgovoriti."
15:40 Kundidu zabranjen dolazak
"Sukladno naredbi Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika OSRH, za čiju sam provedbu odgovoran prema članku 70. stavcima 1. i 2. Zakona o obrani, nisam u mogućnosti odazvati se vašem pozivu", odgovorio je na poziv načelnik GS OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid.
15:37 Andrej Plenković primio je zamjenika glavnog tajnika NATO-a Borisa Rugea
Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je vršitelja dužnosti zamjenika glavnog tajnika NATO-a Borisa Rugea. Nakon sastanka drugi čovjek NATO-a i ministar obrane Ivan Anušić, koji je također bio na sastanku, obratili su se javnosti. Ruge je govorio o ruskoj agresiji na Ukrajini, a potom pohvalio i doprinos Hrvatske kao članice NATO-a i EU-a u održavanju stabilnosti na Balkanu te je istaknuo važnost pridržavanja uputstva o izdvajanjima od dva posto BDP-a za obranu.
Osvrnuo se na sigurnosne prijetnje u regiji, posebno u Bosni i Hercegovini, napete odnose između Beograda i Prištine te pokušaje Rusije da destabilizira demokratske procese na Balkanu. "Bit ćemo pripravni i reagirat ćemo ako bude potrebno", naglasio je. U kontekstu rata u Ukrajini, Ruge je spomenuo i osjetljivo pitanje prisutnosti sjevernokorejskih trupa u tom sukobu.
Poručio je potom da se veseli što će se danas pojaviti u Hrvatskom saboru. "Tamo nikome neću docirati i pokušat ću pružiti korisne informacije", kazao je. Dodao je da NSATU ima za cilj pomoći Ukrajini održati suverenitet. "Novo zapovjedništvo neće privesti NATO da postane strana u sukobu. Naša potpora Ukrajini nije dobrotvorni rat, mi joj pomažemo održati suverenitet u cilju sigurnosti i za ubuduće."
15:00 Jandroković: Ako Sabor ne donese odluku o NSATU-u, najzadovoljnija će biti Rusija
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković istaknuo je u srijedu da će se Hrvatska, ne donese li Sabor odluku u sudjelovanju u NSATU aktivnosti, svrstati na stranu malobrojnih zemalja koje narušavaju zajedništvo demokratskog svijeta kada je u pitanju potpora Ukrajini i jedinstvo NATO-a.
"Strategija Moskve je da razbija jedinstvo zemalja demokratskog zapadnog svijeta i NATO saveza, tu je Mađarsku, a ima i još nekih zemalja koje kalkuliraju, cilj Rusije je razbiti to jedinstvo", kazao je Jandroković na konferenciji za novinara nakon sjednice Predsjedništva Sabora. Više čitajte ovdje.
13:55 Željka Antunović o SDP-ovu bojkotu sjednice s Borisom Rugeom: Da sam zastupnica, ja bih došla
Bivša SDP-ova ministrica Željka Antunović kaže kako HDZ-u dolazak Rugea neće pomoći da skupi dvotrećinsku većinu u Saboru, ali i da opozicija propušta priliku da s čovjekom iz NATO-a direktno razgovara na samo o temi NSATU vojne misije već i o bilo čemu drugome što ih zanima.
– Ne vidim ništa neobično u dolasku zamjenika glavnog tajnika u Sabor. Koga zanima čuti i voditi političku raspravu sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a, taj će na sjednicu doći, koga ne zanima i tko misli da mu to nije potrebno – neće. Da sam zastupnica, ja bih došla – kaže Antunović. Na pitanje smatra li da iza odluke SDP-a da na sjednicu ne dođu stoji Zoran Milanović kaže kako je sprega SDP-a i Milanovića dvosmjerna. Što je još poručila za Večernji, čitajte ovdje.
13:50 Tko je Boris Ruge, drugi čovjek NATO-a koji danas dolazi u Sabor?
Sarajevski zet, sin prvog njemačkog novinara u Jugoslaviji, unuk zavjerenika protiv Hitlera i diplomat iznimno bogate karijere Boris Ruge, "drugi čovjek NATO-a", u srijedu će članovima vanjskopolitičkog odbora Sabora objasniti "prijepornu" NATO-ovu aktivnost za podršku Ukrajini (NSATU). Ruge bi na odboru za vanjsku politiku trebao zastupnicima razjasniti što NSATU točno jest.
HDZ se nada da će Ruge uvjeriti oporbu da glasa za hrvatsko sudjelovanje u NSATU-u, ali to se zasad čini malo vjerojatnim. SDP je već najavio da će bojkotirati sjednicu odbora, dok prema pisanju hrvatskih medija na nju stižu zastupnici iz klubova Možemo, Most te neovisna Marija Selak Raspudić, kandidatkinja za predsjednicu. Nitko od njih, međutim, nije kazao da će Rugeovo svjedočenje utjecati na njihovo mišljenje.
Ruge, Nijemac kojeg Plenković zove "drugim čovjekom NATO-a", a Milanović "trgovačkim putnikom", iskusan je diplomat bogate karijere koji je do dolaska na tu funkciju u rujnu 2024. bio potpredsjednik Münchenske sigurnosne konferencije, skupa na kojem se svake godine okupe najviši svjetski dužnosnici.
Na ovogodišnjem izdanju u veljači u bavarsku prijestolnicu stigli su potpredsjednica SAD-a i predsjednička kandidatkinja Kamala Harris, američki državni tajnik Antony Blinken, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, izraelski predsjednik Isaac Herzog, palestinski premijer Mohamad Štaje, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i drugi. Skup je to na kojem je Vladimir Putin 2007. u slavnom govoru signalizirao promjenu ruske vanjske politike, od zemlje koja je nekad razmatrala članstvo u NATO-u do države koja će početi voditi sve agresivniju politiku prema okruženju, što je kulminiralo agresijom na Ukrajinu 2022. godine.
VEZANI ČLANCI:
Diplomirani povjesničar, Ruge u njemačko ministarstvo vanjskih poslova ulazi 1991. te je zadužen za pitanje Jugoslavije. Nakon godinu dana odlazi u Ujedinjene narode gdje je bio zadužen za rat u tada već bivšoj Jugoslaviji, posebno za Hrvatsku i BiH. U svojoj karijeri bio je njemački veleposlanik u Saudijskoj Arabiji i zamjenik veleposlanika u SAD-u. Tijekom NATO-ovog bombardiranja SR Jugoslavije radio je u NATO-ovom sjedištu u Bruxellesu, a potom je bio politički savjetnik zapovjednika KFOR-a i šef političkog odjela visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini od 2006. do 2008. godine. Danas je oženjen Sarajkom s kojom ima dvoje djece.
Ruge ima zanimljivu obiteljsku povijest. Pradjed mu je bio pruski general u Prvom svjetskom ratu, a potom član nacističke stranke koji je umro taman pred izbijanje Drugog svjetskog rata. Na sprovod mu je stigao Adolf Hitler kako bi se sastao s njegovim sinom, Fritzom-Dietlofom von der Schulenbergom.
I Rugeov djed bio je član nacističke stranke, do 1940. kad je isključen jer ga se smatralo nepouzdanim. Von der Schulenberg postaje kritičan prema Hitleru zbog lošeg iskustva u invaziji na Sovjetski Savez, a 1944. bio je dijelom njemačkog pokreta otpora koji je proveo srpanjsku urotu, neuspješan pokušaj atentata na njemačkog nacističkog vođu. Obješen je mjesec dana kasnije.
Otac današnjeg zamjenika glavnog tajnika NATO-a bio je pak slavni njemački novinar Gerd Ruge, osnivač njemačkog ogranka Amnesty Internationala, prvi novinar koji je dobio vizu da radi u Jugoslaviji 1950. godine i prvi dopisnik nacionalne televizije ARD u Moskvi. Ruge se u Rusiji sprijateljio sa slavnim spisateljem Borisom Pasternakom, autorom "Doktora Živaga", po kojem je nazvao svog sina koji u srijedu gostuje u Hrvatskom saboru. Više o njemu čitajte ovdje.
13:30 Drugi čovjek NATO-a na sjednici oko NSATU-a
Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge u srijedu će dati informaciju o misiji NSATU na sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, a sjednici će se, kako se doznaje, odazvati tek nekolicina oporbenih zastupnika.
"Ako nama ne vjeruju, ako ne vjeruju ni načelniku Glavnog stožera ni službenim očitovanjima NATO-a da se pridruživanjem NSATU-u Hrvatska ne uključuje u rat, kao što se uostalom ne uključuje nijedna saveznica, onda ne preostaje nego oporbi dovesti visokog dužnosnika NATO-a koji će joj odgovoriti na sva pitanja o Potpornoj aktivnosti", istaknuli su iz HDZ-a prošli tjedan kad su se osvrnuli na obučnu potporu Ukrajini.
Bilo je to nakon višetjednih prepucavanja između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, pa tako i suprotstavljenih mišljenja oporbe i vladajućih, nekoliko održanih sjednica Odbora za obranu i dodatne rasprave na plenarnoj sjednici kad je potom i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, dan uoči zakazanog glasanja, objavio da se o toj točki ipak neće još glasati.
No, kad se počela spominjati zajednička sjednica tri saborska tijela – odbora za obranu, za vanjsku politiku i Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a – sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Borisom Rugeom u glavnoj ulozi, predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk (SDP) odmah je najavio da on sjednicu tog odbora neće sazivati s tom točkom i da SDP-ovi zastupnici, ako ostala dva tijela sazovu zajedničku sjednicu, neće sudjelovati. "Sve je o tome rečeno i za nas je to od danas ne-tema", naglasio je u petak.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara (HDZ) i voditelj Izaslanstva Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Hrebak (HSLS) tog su dana uputili zajedničko pismo Rugeu s pozivom za dolazak na zajedničku sjednicu dvaju tijela, u srijedu, 30. listopada, kako bi zastupnike dodatno informirao o NATO-ovoj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU). Ruge je poziv prihvatio te stiže u srijedu na sjednicu.
"Poslan je poziv za sudjelovanje svim klubovima zastupnika za sudjelovanje na sjednici, a pozivi su upućeni i načelniku Glavnog stožera OSRH Tihomiru Kundidu te potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Ivanu Anušiću", kazao je za Hinu Hrebak. Pitanje je hoće li Kundid doći, s obzirom na to da mu predsjednik i Vrhovni zapovjednik Milanović dolazak na prethodne sjednice nije dopustio.
VEZANI ČLANCI:
13:20 Većina oporbe neće doći
Iz Kluba Možemo!, Mosta te Marija Selak Raspudić u ime Kluba nezavisnih će se na sjednicu odazvati. "Miro Bulj kao član Odbora za obranu će doći i ponoviti naš stav da nećemo podržati ovu odluku jer ne želimo izravnije petljanje u rat i smatramo da Hrvatska pomaže dovoljno i vojno i financijski Ukrajini", kaže Mostov Nikola Grmoja.
S druge strane, zastupnici Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjevera, kao ni HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a, čiji je Krešo Beljak i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku, neće. Ni SDP se nije predomislio. "Nismo mi neinformirani, kao što to Plenković tvrdi, mi smo na temelju dostupnih informacija zauzeli svoj stav, a ovo što sada radi je čisto iživljavanje nad Hrvatskim saborom kao predstavničkim tijelom svih građana", poručila je Dalija Orešković (DOSIP).
Anka Mrak Taritaš (GLAS) rezolutno i kratko odgovara "ne", a Beljak kaže da ima druge obveze. Predsjednica Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjevera Marijana Puljak ne odstupa od stava da ova odluka u Sabor nije trebala ni doći te da se kod glasanja o ovoj točki neće ni uključiti.
Ni iz Kluba IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a na sjednici neće sudjelovati, iako, za razliku od ostatka oporbe, nisu protiv NSATU aktivnosti. "Mi ćemo na glasanju izraziti svoje mišljenje, ali u ovome što se događa u medijskom prostoru ne želimo sudjelovati. IDS je podržao ranije i EUMAM misiju, tako da ne vidim razloga da ovaj put bude drugačije", istaknuo je čelnik IDS-a Dalibor Paus.
Zbog spriječenosti na sjednicu ne može doći Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti), ali najavljuje dolazak nezavisnog Josipa Jurčevića. "Hitno sam morao otići za Vukovar, bit će kolega, ali naš stav je jasan – nama tutori izvana ne trebaju, imamo pravo razmišljati svojom glavom. Ma da dođe Sveti Petar, ne mijenjamo stav, glasat ćemo protiv", izjavio je.
13:10 Što je NSATU?
NSATU aktivnost je obučna potpora Ukrajini dogovorena ovog ljeta u Washingtonu na NATO samitu na kojem je sudjelovao i hrvatski predsjednik Milanović. Kada ga je Vlada početkom listopada tražila prethodnu suglasnost za sudjelovanje naših časnika (do pet sveukupno) u toj aktivnosti, koja se održava u njemačkom Wiesbadenu, odbio ju je dati s obrazloženjem da štiti Hrvatsku od rata.
S obzirom na to da Vlada i predsjednik, prema Ustavu, tu odluku nisu donijeli zajedno, Vlada ju je morala prebaciti na saborske zastupnike. A da bi odluka "prošla" i časnici Hrvatske vojske otišli u Njemačku, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno podrška 101 zastupnika. I tako od početka listopada svakodnevno traje sukob - na relaciji dva brda i vladajućih s oporbom oko te teme. Milanović je tvrdio da se dio te aktivnosti već provodi na teritoriju Ukrajine, a Vlada ponavljala da hrvatski časnici neće u Ukrajinu i da, kako i NATO tvrdi, sudjelovanje ne znači uplitanje u rat i zauzimanje strane.
Neslaganje po tom pitanju dodatno se produbilo nakon što je Plenković prošlog tjedna otkrio podatak koji je do tada bio klasificiran, a NATO ga na njegov zahtjev deklasificirao, o tome da će nekoliko časnika za vezu iz drugih zemalja članica NATO-a ipak biti u Ukrajini. Radi se, naglasio je, o logističkoj potpori prihvata i distribucije pomoći članica Saveza Ukrajini, a ne o vojnicima. Nijedan naš časnik neće biti u Ukrajini i ne može biti ni raspoređen tamo bez odluke Sabora, tvrde Plenković i ministar Anušić.
Predsjednik Milanović i prošlog je petka naglasio da je NSATU "ratno djelovanje" u koje ne treba srljati. "Ne želim da sudjeluju u tome (hrvatski časnici) i tu bi u principu s normalnom vladom i premijerom priča trebala završiti", rekao je podsjetivši da dosad odobrio „90 posto” misija u koje bi hrvatski vojnici trebali ići, ali ne želi to učiniti i za ovu NATO-vu aktivnost.
Plenković je, pak, jučer opetovao da je Milanović "izmanipulirao ucijenjenu oporbu." "Poruka da ne sudjeluju na Odboru i njihovo eventualno glasanje protiv neće biti samo kapric protiv HDZ-a, što je gotovo pa bolesno, nego i protiv Hrvatske kao pouzdane saveznice NATO-u i pouzdane članice EU-a", kazao je.
FOTO Prepoznajete li dječaka s fotografije? Danas cijela Hrvatska zna 'sve' o njemu, a upravo je napunio 58 godina
Koje poniženje za generala Kundida. Ja bih se na njegovom mjestu zlostavljaču zahvalio na funkciji.