Predstavnici najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj okupili su se u Opatiji na 26. konferenciji „Financijsko tržište“ na kojoj su održali okrugli stol na temu otpornosti bankarskog sustava na promjene kamatnih stopa, a raspravljalo se i o inflatornim pritiscima i monetarnoj politici. O konferenciji je izvijestila Hrvatska udruga banaka čija je direktorica Tamara Perko poručila da je europski i hrvatski bankarski sustav stabilan.
- Unatoč inflaciji i višim kamatnim stopama, u Hrvatskoj su kamatne stope niže nego u Njemačkoj i nadam se da će to poduzetnici i uvidjeti, a nekada smo se uspoređivali s Njemačkom i stremili njihovim razinama - poručila je Perko te dodala i da su po poslovnoj efikasnosti banke u Hrvatskoj u prvoj trećini u Europskoj uniji. Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, za inflatorne pritiske upire prstom u usluge povezane s turizmom. Zbog najave dobre sezone, kaže, pritisci na rast cijena vjerojatno će se nastaviti.
VEZANI ČLANCI:
Damir Odak, bivši viceguverner HNB-a, ustvrdio je da se u Europi ne može dogoditi slučaj Silicon Valey Banka, no moglo bi se dogoditi dugoročno smanjivanje profitabilnosti pojedinih banaka koje bi u konačnici u ekstremnom slučaju moglo dovesti i do njihove sanacije. Kao novi rizik za banke, koji je kumovao i propasti američkih banaka, predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina istaknuo je društvene mreže koje su ubrzale širenje panike.- Možda će banke ubuduće su sustav upravljanja rizicima uključiti i ove rizike - istaknuo je Badurina i podsjetio da u hrvatskom bankarskom sustavu postoji višak likvidnosti od oko 14,1 milijardu eura, što smatra jamcem stabilnosti.
Liana Keserić, predsjednica Uprave RBA, istaknula je da je prijenos rasta kamatnih stopa u Hrvatsku, pogotovo na depozite, gotovo najsporiji u eurozoni, dok je Nikola Mikša, član Uprave OTP-a, podsjetio da se nakon 40-ak godina smanjenja referentnih kamatnih stopa u SAD-u i EU događa obrat. - Inflacija raste, središnje banke moraju reagirati i dižu kamatne stope. U takvim trenucima važno je adekvatno upravljati viškovima likvidnosti – komentirao je Mikša. Članica Uprave PBZ-a Andrea Pavlović uvjerava da banke upravljaju kreditnim rizicima vrlo kvalitetno te da njihove analize pokazuju da još uvijek rizik prelijevanja kamatnih stopa nije toliko značajan.
VEZANI ČLANCI:
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, pohvalio se da je u njegovoj banci limitiran utjecaj kreditnog rizika s obzirom na to da je 85 posto gotovinskih kredita plasirano uz fiksnu kamatnu stopu, a više od 70 posto stambenih kredita je ili potpuno ili djelomično „fiksirano“. Čelnik Zabe Ivan Vlaho optimističan je zbog najave velikih investicija. - Propuh ti ne može ništa ako si zdrav, ali ako si boležljiv, onda si u problemu. Tako je i s rizikom prelijevanja kamatnih stopa na kreditni rizik. To je taj propuh, a mi smo zdravi – tvrdi Vlaho. I Mario Žižek, predsjednik Uprave Addika, među onima je čije su kamate uglavnom fiksne. - Svi krediti koje plasiramo imaju fiksnu kamatnu stopu. Naši klijenti nemaju rizike. Mi, banke, moramo upravljati rizicima, pogotovo kamatnim rizikom kako bi zaštitili klijente, ali i svoje poslovanje - zaključio je Žižek.
>>VIDEO Dragan Kovačević dao izjavu nakon sjednice Optužnog vijeća
