Prvi rezultati popisa stanovništva pokazali su da nas je manje od 4 milijuna. Dramatičan je to pad broja ljudi u Hrvatskoj, u proteklih 10 godina izgubili smo oko 400 tisuća stanovnika. Pad su zabilježile sve županije, pa i Grad Zagreb. Kakve će posljedice imati dramatično smanjenje broja stanovnika u našoj zemlji i što poduzeti da se demografski pad zaustavi, bila je tema večerašnje emisije "Otvoreno".
Željka Josić, dr. med., državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, kaže da su ljudi iskoristili otvaranje granica ulaskom u EU i da ih za to ne možemo kriviti.
Nećemo, kaže, u potpunosti zaustaviti val iseljavanja, ono što žele učiniti jest - usporiti ga. Nije samo iseljavanje, nastavlja, utjecalo na statistiku. Kaže da moramo biti svjesni i potrebe mladih da odu u neku drugu zemlju i steknu novo iskustvo te da ih se ne može vezati za jedan prostor.
Mijenjaju se, kaže, i neki drugi trendovi.
- Već smo debelo zagazili u tridesete s rađanjem prvog djeteta - navodi primjer jednog od utjecaja na statistiku.
Prof. dr. sc. Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže kako je jedini izlaz iz ove situacije - prvo priznati da postoje problemi, a potrebni su i snažna politička volja i sredstva. Političkim i ideološkim temama ovdje, kaže, nema mjesta.
- Izlazna strategija je ne optuživati tko je manje učinio jer rezultati su tu. Nije to tako svugdje, Slovenija ne gubi stanovništvo. Moramo se prvo suočiti sa činjenicom da mi imamo zaista vrlo lošu ukupnu demografsku sliku, a osobito prostornu, rekao je poručivši kako je neminovno jednom konačno postići suglasje oko ključnih problema koji tište Hrvatsku, a najveći problem je demografski problem. Pozicija i opozicija, kaže, moraju pronaći suglasje, no trenutno gledamo prepucavanja, dodaje.
Rezultati nisu loši samo za Slavoniju, loši su za cijelu Hrvatsku i to je apsolutno svima jasno, kaže Ivan Anušić, osječko-baranjski župan.
- Problem koji je demografski je problem koji se vuče iz 70-ih godina prošlog stoljeća, rekao je, složivši se da je riječ o dugoročnom procesu u kojem nema mjesta politikantstvu. "Kao što je sada SDP jedva dočekao da imamo ovakvu situaciju pa da okrivi ovu Vladu", dodaje.
- Peđa Grbin i SDP su jedna od zadnjih stranki koja bi u ovom trenutku mogla bilo što reći kada govorimo o projektu "Slavonija". Ljudi koji su ispregovarali statističke regije u kojoj su Slavoniji izbili izravno milijarde kuna, komentirao je.
Kaže kako se mora pronaći model kako ruralnim dijelovima Dalmatinske zagore, Like, Banovine, Slavonije, Srijema i Posavine omogućiti jednostavnije financiranje, jeftiniji život i lakše investicije investitora na tim područjima. Slavoniji, ističe, nedostaje radnih mjesta.
- Ako imamo dobru i stabilnu ekonomsku politiku, obrazovnu politiku, zdravstvenu politiku, ako nemamo kriminala i korupcije u politici, ako nam institucije rade dobro i vratimo vjeru ljudi u institucije, to su najbolje demografske mjere koje možemo napraviti. Ja mislim da danas nema nijedne općine, grada i županije koja nema neku vrstu demografskih mjera ili pomoći.
Nije, kaže, baš siguran da su one dobro usklađene, da imamo dobro postavljenu vertikalu između središnje vlasti, županija, gradova i općina.
- Ali sada je idealna prilika nakon popisa stanovništva da napravimo dobru analizu, dobru inventuru i da vidimo mjere - poručuje.
Prema novom popisu stanovništva Rijeka ima 20 tisuća stanovnika manje. Sandra Krpan, zamjenica gradonačelnika grada Rijeke, kaže kako ona i gradonačelnik nisu zabrinuti ovim rezultatima.
- Naravno da nam je žao, kao što je žao svima u Hrvatskoj, što su rezultati popisa stanovništva takvi kakvi jesu, ali oni nas nisu iznenadili, komentirala je u Otvorenom.
Gradu Rijeci je, kaže, učinjena nepravda 1993. godine, kada je sveden na 44 kvadratna kilometra. Stanovnici Rijeke su se, kaže, pretežno iselili u prsten Grada Rijeke, u jedinice lokalne samouprave oko Grada Rijeke.
Objasnila je i zašto za nju to nije zabrinjavajuće.
- Mi ćemo sada doživjeti jedan veliki razvojni ciklus, otvorit ćemo nova radna mjesta. I naravno da nam je drago ako netko ima dobar posao, zašto ne bi riješio svoje stambeno pitanje primjerice u općini Viškovo ili u gradu Kastvu, kada će doći do stambenih kvadrata koji će biti jeftiniji nego u Rijeci? - pita i dodaje kako Rijeka u svoja 44 kvadratna kilometra naprosto nema gdje graditi. Kada se gradi, onda je to jako skupo, kaže.
- Ali ono što mi možemo učiniti kao jedinica lokalne samouprave, kao Grad Rijeka, to je da podignemo kvalitetu svoga života - poručila je.
Željko Burić, gradnačelnik Šibenika, kaže kako nisu samo ekonomski razlozi iseljavanja stanovništva.
- Nažalost, mi živimo na područjima s kojih migracije i iseljavanja traju 70 godina i više. Naravno, iz različitih razloga. Da bi čovjek ostao, uz dobru plaću, riješen osnovni problem egzistencije, a to je stambeni kvadrat, morate imati i osjećaj uređene države. To podrazumijeva laku i logičnu dostupnost zdravstvenog sustava, socijalne skrbi, naravno, briga za starije i nemoćne, pa do onih banalnih stvari poput organiziranog prometa, povezanosti između gradova i općina unutar jedne županije - kazao je.
Nije istina da Slovenija nema iseljavanja. Prvih 5 godina u EU je bilo kao i kod nas, samo sto su onda rijesili javnu nabavu da se poslovi lokalnih firmi mogu dobiti po pristojnoj cijeni, a uvjet firmama je bio da dignu place. Kad su dosli do 1200 eur netto prosjecne place, poceli su se ljudi vracati. Samo sto kod nas drzava povecanje prosjecne place postize u javnom sektoru, a privatni sektor ubija svojim neradom. U Bavarskoj su odmah rijesili povecanja cijena materijala na trzistu obavezom Investitora da plati sve preko 5 posto povecanja, a kod nas jedan piski drugi kaki, ali uglavnom je stav snađite se.