S državnim tajnikom pri Ministarstvu obrazovanja Tomislavom Paljkom razgovarali smo o prvom danu škole, jesu li u obrazovnim ustanovama ispoštovani svi uvjeti koji se odnose na zadovoljavanje epidemioloških mjera, koje su novosti za osnovce i srednjoškolce, koliko ranije učenici moraju doznati kada imaju usmenu i pismenu provjeru znanja i kako je u hrvatskim školama protekao početak jutarnje smjene...
Emisiju je vodila Lana Kovačević.
– Sretni smo što ćemo ići u školu jer škole su mjesta koja nas ispunjavaju dobrim vibracijama i srećom. Nadam se da će ova godina proteći upravo tamo gdje i treba. To svima od srca želim – kaže.
Kaže da je Hrvatska spremna cijelu nastavnu godinu održati u školama.
– Ne možemo špekulirati o tome što će se događati, kako će se pandemija razvijati tijekom ove školske godine. Nismo to mogli ni uoči prošle školske godine, tada je bila još složenija situacija. Treći val prošli smo vrlo uspješno – kaže.
Cijepljeno je više od 50 posto nastavnika, u gimnazijama više od 60 posto.
– Ne znam je li to zbog osobne razvijenosti, svijesti ili nečeg drugog. Možda gimnazija okuplja one koji imaju akademski potencijal ove zemlje. No, u osnovnim školama već sada imamo više od 60 posto. Ne možemo odvojeno promatrati nastavno i nenastavno osoblje. Na visokim učilištima taj je postotak još veći, ide preko 64 posto, na institutima 70 posto... Svijest i dolazak jeseni i objektivni razlozi koji su ljude sprečavali da se cijepe sada se mijenjaju i dolazi do situacije u kojoj će to učiniti. Poruka je da razmisle, educiraju se, vjeruju znanosti i svima će nam u odgojno-obrazovnom sustavu biti puno lakše – rekao je Paljak.
Upitan je i o obnovi osnovnih i srednjih škola.
– Može biti različitih stavova oko podjele obnove škola. Nama je u interesu da se te škole obnove bez obzira na to tko participira i iz kojeg je to izvora.
Ove školske godine počinju s radom i tri nove osnovne škole. To su privatne škole, a što država čeka?
– Država nema formalnu mogućnost raditi škole osim ako one direktno ne ugrožavaju sigurnost djece. Sve je na osnivačima, to su jedinice lokalne i regionalne samouprave koje vrlo često nemaju novca. Zaista svjedočimo padu broja učenika, prostori u smislu prihvata nove djece nisu toliko zahtjevni. Ima tu dosta različitih razloga zbog čega se nešto događa ili ne događa. Država nema mehanizam da samostalno gradi novu školu osim u posebnim uvjetima – rekao je.
Što je s materijalnim pravima učitelja, što mogu očekivati?
– Mi smo dokazali da materijalna prava zapisana kolektivnim ugovorom nisu ni na koji način ugrožena. Dapače, u jeku pandemije, kad je bilo doista teško, mi smo se držali onoga što je bilo potpisano i digli smo plaće čak i u tim vremenima. Pokazali smo ozbiljnost garniture koja vodi Ministarstvo. Njihova prava ni na koji način neće biti ugrožena.
Što im se mijenja ove godine?
– Ove godine idemo ustaljenim stopama, kao što je i potpisano. Pitanja koja se postavljaju su ona koliko je zbog online nastave bio otežan ili nije bio otežan rad učiteljima, koliko se može definirati smjenski rad. Sve što im pripada oni će dobiti.
Kada će Hrvatska doći na razinu na kojoj se vrednuje rad kvalitetnog nastavnika i po kojim kriterijima?
– To je proces koji se neće dogoditi od danas do sutra. Imamo u nekim našim smjerovima i nekvalificiranu radnu snagu, to je jedan dio problema. Upitna je motivacija studenata da upisuju deficitarna nastavnička zanimanja, pitanje je kako ćemo naći način za motivaciju, hoćemo li ići prema izdašnijim stipendijama. Imamo plan, radimo i na strateškom dokumentu, nacrtu novog zakona o odgoju i obrazovanju u koji ćemo ukorporirati sva ta pitanja i nastojati ih riješiti dugoročno. Nama treba zainteresiranost za upisivanje studija matematike, fizike, informatike, zainteresiranost za rad u osnovnoj školi, rad u dječjim vrtićima. To je veliki izazov.
Je li pandemija pokazala da je obrazovni sustav krajnje trom?
– Prvi val bio je katastrofalan, prvo zatvaranje i nagli prelazak na online nastavu bili su uspješni jer su sve izvukli učitelji svojom kreativnošću i digitalnim kompetencijama.
Koji su noviteti?
– Nacionalni ispiti veliki su novitet. U listopadu će peti razredi pisati nacionalne ispite, krajem nastavne godine to očekuje i osmaše u 80 škola, neće biti ocjenjivanja, ali to će biti pokazatelj usvojenosti znanja. Bit će zanimljivo vidjeti i bit će to dobra poruka roditeljima, učiteljima...
Kaže kako moramo ići prema razvoju društva koje će biti mjerljivo u svim kategorijama.
– Postoje parametri po kojima bi se u svakom predmetu mogli pratiti uspješnost i neuspješnost rada ljudi u obrazovanju. Imate perfektne učitelje i profesore, a ima i onih koji idu linijom manjeg otpora jer im to sustav omogućava. Cilj je nacionalnih ispita prije svega da se dobije uvid u vlastiti rad: gdje stojim i koliko je ta razina znanja i učenja sukladna onome što dobivamo kroz ocjenu. Sami testovi neće biti ocjenjivani, neće utjecati na konačnu ocjenu učenika, ali škole će dobiti na uvid kako je to riješeno.
Hrvatska trenutačno ima zakon da je predškola za učenike obvezna, no nitko nije osigurao da to u praksi bude tako, odnosno da svako dijete ima mogućnost unutar zone u kojoj stanuje upisati predškolu.
– Predškola je obvezna u određenom fondu sati. Međutim, ovisi o mogućnostima sredine u kojoj se dijete nalazi. Nacionalni plan oporavka i otpornosti nam omogućuje izgradnju dječjih vrtića ondje gdje oni nedostaju, kao što ćemo to činiti i sa školama. Imamo ambiciju odrediti da predškola bude obvezna i da je imaju gdje provoditi te da bude besplatna.
Možemo li očekivati da sljedeće školske godine krene škola s cjelodnevnom nastavom?
– Tamo gdje postoje vrlo male potrebe za dogradnju jednosmjenske nastave stvorit će se uvjeti za cjelodnevnu nastavu. Već iduće godine moći će ići u implementaciju. Taj proces bit će višegodišnji. Dosta toga bit će izgrađeno od 2023. do 2025. To je najznačajniji iskorak uopće u reformi školstva u RH.
Vaša poruka nastavnicima o tome što mogu očekivati od države ove školske godine...
– Mogu očekivati dosljednost kao i do sada. Naša komunikacija s njihovim zastupnicima i predstavnicima bit će intenzivna kao i do sada. Bit će još intenzivnija jer radimo na nekim strateškim dokumentima.
