Obećanje Vlade

Od 2018. sva će djeca dobivati doplatak! Donosimo prve računice koliko bi mogao iznositi

djeca
Foto: Duško Marušić/PIXSELL
1/2
01.03.2017.
u 18:10

Doplatak za jedno dijete bio bi 350 kn, a za svako daljnje sto kuna veći, no to su prvi izračuni. Prvo treba mijenjati zakon o porezu na dohodak

U Vladi su počele pripreme za formiranje dječjeg proračuna kao centralnog mjesta iz kojeg bi se vodila pronatalitetna politika. Bude li sve po planu, iduće bi godine sva djeca u Hrvatskoj trebala dobivati dječji doplatak, no prije nego što se prijeđe na takav oblik zaštite djece i poticanja nataliteta ponovno bi trebalo mijenjati zakon o porezu na dohodak.

Državni tajnik za demografiju Marin Strmota ponovio je jučer i na konferenciji Hanza medije da dječji doplatak ne smije biti socijalna pomoć, niti se treba vezati uz imovinski cenzus, a koliki će biti ovisi i o dogovoru s ministrom financija Zdravkom Marićem. Dječji proračun trebao bi se najvećim dijelom puniti iz poreza na dohodak, i to tako što zaposleni roditelji više ne bi ostvarivali poreznu olakšicu za djecu, već bi plaćali porez kao i samci, no taj gubitak bi im se nadoknadio isplatom dječjeg doplatka. Ministar Marić je u razgovoru s novinarima potvrdio da je i njegova radna skupina razmatrala takvu mogućnost, no zbog kratkoće roka nije se išlo s tim prijedlogom.

Ministarstvo financija podržat će jedinstveni dječji doplatak pokaže li se da je taj sustav povoljniji za roditelje s djecom. Isplatom unificiranog dječjeg doplatka za svu djecu država bi zapravo pogodovala roditeljima s manjim ili neredovitim primanjima jer bi njihova djeca redovito dobivala doplatak neovisno o radnom statusu roditelja i njegovoj plaći. Postojeće porezne olakšice za djecu su dosta visoke i progresivne, no velik broj zaposlenih s nižim i ispodprosječnim plaćama ih ne može iskoristiti. Primjerice, roditelj s dvoje djece ne mora plaćati porez na neto plaću od osam tisuća kuna, a ako mu je plaća znatno niža od tog iznosa tada ni on ni dijete nemaju nikakve koristi od takvog poticaja.

Marić kaže da bi novi model trebalo razraditi tako da bude porezno neutralan za proračun, ali da ispravi nelogičnosti koje su uočene u postojećem sustavu olakšica. U prvim izračunima spominjalo se da bi doplatak za jedno dijete bio oko 350 kuna, a za svako daljnje dijete sto kuna veći, no to su bili preliminarni izračuni. Inače, 1. srpnja 2017. godine povećavaju se roditeljske naknade za drugih šest mjeseci za zaposlene roditelje s 2660 na 4000 kuna, a za nezaposlene roditelje s 1663 na 2328 kuna.

>> Dječji doplatak nije vam zajamčen ako se selite unutar EU

Komentara 47

DU
Deleted user
18:23 01.03.2017.

Kako se ljudi prave ludi? - Klinaca nema jer nema posla, a oni koji rade nemaju novca za sebe. Dajte 200 000 radnih mjesta sa minimalnom netto plaćom od 7000 kn. Obećavam vam da će biti djece.

LJ
Little John
22:06 01.03.2017.

Ukidanjem porezne olakšice na djecu kao radnik srednjeg sloja gubim 24% od 2500 kn, t.j. plaćam 600 kn više poreza! Kao kompenzaciju dobijem 350 kn. To znači da će mi država više uzeti za djecu nego dati. Pronatalitetna politika bila bi da zadrže porezne olakšice i da dodijele dječiji doplatak. U Njemačkoj svi imaju dječiji doplatak (196 eur) i dodatno poreznu olakšicu za dijete (1250 eur). Djeca su budućnost nacije i potrebna su da nam za 20 godina pune mirovinske i zdravstvene fondove...

Avatar Mrki medvjed
Mrki medvjed
21:35 01.03.2017.

U Njemačkoj mi je jedan sudac objasnio zašto država daje dječji doplatak. Rekao je, država daje doplatak da djeca vide kako je dobro imati djecu, kako bi i ona sama poslije željela imati svoju djecu, jer je to dobro. Nije to kompenzacija za mlijeko i kruh i nema veze koliko tko zarađuje. U mnogim razvijenim državama taj novac roditelji stavljaju na dječiji račun i djeca kad postanu punoljetna mogu slobodno raspolagati tim novcem. Danas po pitanju demografije, što god naprave mnogo je kasno, jer i sad u tome ima mnogo lutanja. Hrvatskim političarima do sada je jedino bilo bitno "gdje sam tu ja", a društveni kontekst nikog nije interesirao. Nekad je Tuđman moga prigovoriti Australiji da mu oduzima građane, ali danas kad je Hrvatska u EU, pomaže jedino standard i financijska sigurnost.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije