Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku.
Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva, u Hrvatskoj živi 3,871.883 stanovnika. Među njima je, prema narodnosti, 3,547.614 (91,63 %) Hrvata, Srba 123.892 (3,2 %), Bošnjaka 24.131 (0,62 %), Roma 17.980 (0,46 %), Talijana 13.763 (0,36%). U odnosu na prošli popis, Hrvatska je izgubila 413 tisuća stanovnika, odnosno 10% svog stanovništva.
Povećan je udio romske manjine, a smanjen je udio srpske i bošnjačke manjine u odnosu na Popis iz 2011. U Vukovaru je broj pripadnika srpske manjine pao ispod trećine s 34,8% na postojećih 29,73%.
Prema Popisu iz 2021., RH ima 3,871.833 stanovnika, od kojih 1,865.129 muškaraca (48,17%) i 2,006.704 žena (51,83%).
Prezentacija u Povodu Objavljivanja Konačnih Rezultata Popisa 2021.
U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).
Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27%, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.
Rezultati Popisa iz 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.
Hrvatski je materinski jezik za 95,25 % građana ili njih 3.687.735, srpski je materinski jezik za 45.004 građana (1,16 %), dok se na prošlom popisu 52.879 građana (1,23 %) izjasnilo da im je srpski materinski jezik. Hrvatsko-srpski je materinski jezik za 4278 građana (0,11 %) dok je takvih na prošlom popisu bilo manje, 3059 (0,07%). Bosanski jezik je materinski jezik za 17.531 građana (0,45 %), dok je na prošlom popisu materinski jezik bio za 16.856 građana (0,40 %). Talijanski jezik je materinski za 12.890 (0,33 %) građana dok je na prošlom popisu bilo 18.573 građana (0,43 %) kojima je talijanski bio materinski jezik. Romski je materinski jezik za 15.269 građana (0,39 %). Albanski je materinski jezik za 13503 građana (0,35 %), dok je na popisu 2011. 17.069 (0,40 %) stanovnika izjasnilo se da im je albanski materinski jezik.
Od ukupno 3.871.833 stanovnika Hrvatske hrvatsko državljanstvo ima 3.842.318 građana (99,24 %), od toga hrvatsko i drugo državljanstvo ima 109.352 građanina (2,82 %). Broj građana s dvojnim državljanstvom time je porastao od prošlog popisa kada ih je bilo 84.885 (1,98 %). Hrvatska ima 28.784 stanovnika sa stranim državljanstvom (0,74 %) dok ih je 2011. imala 22.527 (0,53 %). Bez državljanstva je 558 osoba (0,01 %).
Hrvatska je u zadnjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja, izgubila 912.432 stanovnika, što je 19 posto stanovništva. Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4,784.265 stanovnika.
U 2001. godini bilo je 4,437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4,284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled.
Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu. Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.
VIDEO RH ima 3,888.529 stanovnika, to je čak 396.360 manje od 2011.!
S obzirom da je srba manje od 4%, kada gube mjesta u Saboru?