Nema previše nade da će uskoro početi padati cijene kvadrata stanova u Hrvatskoj, smatraju analitičari tržišta. Iako se vjerovalo kako bi do toga moglo doći zbog porasta kamatnih stopa i pesimizma potrošača u eurozoni, u Hrvatskoj se još neko vrijeme ne očekuju nikakve dramatične korekcije.
Ovaj trend na zapadnim razvijenim tržištima već je krenuo. Prema novom Izvješću o stabilnosti Europske središnje banke (ECB), među ostalim se upozorava da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle kaotično pasti, budući da stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima. No u Hrvatskoj se zbog specifičnih okolnosti još neko vrijeme ne očekuju nikakve dramatične korekcije, a ako cijene krenu padati, to će biti znatno sporije od prosjeka EU.
Više pročitajte u Poslovnom dnevniku.
>> VIDEO Za sav promet zatvaraju se dvije važne prometnice, ZET-ov bus 109 vozi izmijenjenom trasom
Tržišta nekretnina u Hrvatskoj već nekoliko godina doživljavaju veliki uzlet. Prije svega u metropolama: Ovdje su otkupne cijene stambenih zgrada, stanova i zemljišta doslovno eksplodirale. A zainteresirani nastavljaju nadmašivati jedni druge u cijenama i doslovno razbijaju vrata vlasnika kuća u njihova žuđena četiri zida. I građevinska industrija također uživa sve veći broj narudžbi; gradi se više novih domova nego što je to bio slučaj već dugo vremena. Jednom riječju: betonsko zlato ponovno blista! Ali prije ili kasnije ovo sadašnje raspoloženje pretvorit će se u suprotnost. Sadašnja razina cijena neće se moći dugoročno održati. Baš kao i trenutna euforija u građevinskom sektoru. Jer oh tako zlatni beton zapravo stoji na nogama od gline. Činjenica je da industrija nekretnina pati od temeljnih problema. Treba ih shvatiti kao jasne signale upozorenja koji već najavljuju nadolazeću krizu u sektoru nekretnina u Hrvatskoj: Tržišta nekretnina uvijek se razvijaju pod utjecajem središnjih okvirnih uvjeta. To također uključuje stvarne ekonomske varijable kao što su prihodi i trendovi zapošljavanja. I upravo tu nastaje veliki problem. U 2015. godini realni dohoci bili su otprilike na razini iz 1980. plaće su također masovno promovirale nejednakost dohotka između onih s niskim i normalnim prihodima s jedne strane i onih s najvećim prihodima s druge strane. Podjelica između bogatih i siromašnih polako, ali sigurno prerasta u mačetu koja siječe društveni mir.