Tržište rada je nefleksibilno, otpuštanja su složena i skupa, čime se obeshrabruje otvaranje radnih mjesta, a sve to stvara veliku sivu ekonomiju koja iznosi do 40 posto BDP-a. To je jedna od ocjena Europske komisije u danas objavljenom radnom dokumentu u kojem se analizira ekonomski program hrvatske Vlade za 2013. godinu.
Europska komisija danas je objavila ekonomske preporuke za sve države EU, a po prvi put i Hrvatska je sudjelovala u toj proceduri ekonomskog nadzora poznatijoj pod nazivom Europski semestar. No, kako Hrvatska još nije punopravna članica EU i u Europskom semestru ove godine sudjeluje neslužbeno, Komisija nije Hrvatskoj dala obvezujuće ekonomske preporuke kakve je dala za sve druge zemlje. Umjesto toga, Komisija je samo objavila svoju ocjenu ekonomskog programa Hrvatske.
"Kvaliteta poslovnog okruženja je slaba, što potvrđuje i nepovoljna pozicija Hrvatske u međunarodnim anketama. Slaba učinkovitost pravosuđa i visoki stupanj percepcije korupcije u javnoj upravi uzrokuju zabrinutost. Bit će iznimno važno jačanje upravnih kapaciteta ako se žele uspješno provesti ulaganja koja sufinancira EU", kaže se u sažetku tog dokumenta.
Europska komisija zaključuje da su mogućnosti tržišta rada u Hrvatskoj "ozbiljno neiskorištene", dijelom zbog toga što mirovinski sustav zapravo potiče ljude na rani odlazak s tržišta rada, a dijelom i stoga što sustav socijalne zaštite destimulira zapošljavanje.
"Neke se skupine aktivnog stanovništva ne potiču na zapošljavanje te se radnike gura u neslužbene sktore gospodarstva", zaključuju stručnjaci Komisije koji su analizirali Hrvatsku. Reforma tržišta rada je ključna jer Hrvatska će odmah po ulasku u EU biti treća najgora zemlja po stopi nezaposlenosti, odmah iza Grčke i Španjolske.
Zbog visoke nezaposlenosti, broj Hrvata kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost povećao se na 32,7 posto u 2011. godini, što je znatno više od prosjeka EU koji iznosi 24,2 posto.
U analizi financijskog sektora, Komisija zaključuje da je gospodarstvo opterećeno velikim udjelom loših kredita (14 posto na kraju 2012.). Banke su dobro kapitalizirane, ali su osjetljive na financijske strategije matičnih institucija.
Komisija ocjenjuje i rad javne uprave, u kojoj korupcija i dalje izaziva zabrinutost. "Još ima prostora za unapređenje mehanizama prevencije sukoba interesa te za otkrivanje potencijalno nezakonito stečene imovine javnih dužnosnika", kažu u Europskoj komisiji.
Bruxelles je zabrinut i zbog toga što Hrvatska još nije uspostavila operativan sustav za povlačenje novca iz EU fondova. “Zbog toga se mogu ugroziti kapaciteti apsorpcije sredstava ili može doći do monetarnih korekcija koje će imati negativan učinak na proračun”, upozoravaju u Komisiji.
>>S. Linić: Investicije očekujemo u HEP-u, Ini, željeznici i vodoopskrbi
