Europska komisija odobrila je nedavno Belgiji produljenje državnih poticaja koje ta država već dugi niz godina isplaćuje većinski državnom poštanskom poduzeću bpost za distribuciju dnevnih novina i časopisa u poštanske sandučiće pretplatnika.
Sličnu državnu potporu imaju i Italija i Francuska, a Komisija te potpore tumači kao dopuštene i poželjne jer države time pomažu uslugu od općeg ekonomskog interesa, koja čuva i jača medijsku pluralnost i raznolikost mišljenja.
Italija daje 171,7 milijuna eura
U dvije godine, za koje je u belgijskom slučaju Komisija dala odobrenje (do kraja 2022.), državna potpora koju belgijska država plaća bpost-u za distribuciju novina i časopisa iznosi 350 milijuna eura. Inače, riječ je o produljenju mjera jer je osnovni paket bio za razdoblje 2016. – 2020., što je Europska komisija odobrila odlukom iz 2016., a tada je godišnji iznos potpora iznosio oko 110-120 milijuna eura za distribuciju dnevnih novina te 50-55 milijuna eura za distribuciju časopisa.
U Francuskoj takva praksa postoji od 1990., kad je vlada povjerila poštanskoj kompaniji La Groupe La Poste da pored ostalih javnih usluga obavlja i tu uslugu koja je, kako piše na stranicama francuske pošte, “važna za demokratski pluralizam i širenje ideja u našoj zemlji”.
Tijekom 2020., francuski poštari distribuirali su više od milijardu primjeraka ukupno 7000 izdanja novina i časopisa. Pošta je u Francuskoj drugi najveći kanal distribucije tiskanih medija, nakon kioska i knjižara. “Kroz ovu misiju povjerenu Pošti, država odgovara na potrebu za informacijama na nacionalnoj razini”, piše na web-stranicama La Groupe La Poste, “jer svatko je slobodan formirati ideje koje čine njegovu slobodnu volju i kritičko oko. Jer svatko se mora moći informirati kako želi prateći željeni tisak svaki dan, mjesec ili kvartal.” Kako je u cijelom EU upravo Komisija ta koja ocjenjuje koje su državne potpore dopuštene, a koje nisu, redovito je involvirana i u ove slučajeve. I redovito ih odobrava jer propisi dopuštaju državne potpore za obavljanje javnih usluga (tzv. SEIG) ako te potpore pokrivaju točno taj iznos usluge, odnosno ne idu iznad troškova pružanja usluge pa ne narušavaju tržišno natjecanje.
U prijevodu, država pokriva samo trošak distribucije novina i časopisa, ne i neke druge, skrivene troškove. Za Komisiju je, u belgijskom slučaju, bilo bitno i da je država provela javni natječaj na kojem je prikupila ponude, a u sličnom talijanskom slučaju za Komisiju je bilo bitno i to što je talijanska vlada provela javne konzultacije kojima je dokazano postojanje javnog interesa za potpore distribuciji tiska.
Vrijednost takvih talijanskih državnih potpora za razdoblje 2017. – 2019. iznosila je 171,7 milijuna eura, pokazuju podaci iz Komisijine baze podataka svih odobrenih državnih potpora u EU. “Komisija je zaključila da je talijanska mjera u skladu s propisima EU o državnim potporama jer njeguje uslugu od općeg javnog interesa i promovira medijsku pluralnost a da pritom nepotrebno ne narušava tržišno natjecanje”, priopćio je EK kad je odobravao taj primjer iz Italije.
Što se tiče situacije u Hrvatskoj, o subvencijama za novine nije bilo govora, barem u posljednje vrijeme. Potvrđuje nam to predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko te dodaje kako bi one u svakom slučaju bile dobrodošle. Ipak, upozorava kako subvencije treba jasno definirati, ali i namijeniti.
Potpore mogu, naime, ići u raznim smjerovima pa se tako neke države odlučuju za subvencioniranje distribucije, neke pomažu remitendom, a neke idu direktno redakcijama i novinarima.
– U slučaju bilo kakve subvencije trebamo se zapitati što od nje konkretno imaju novinar i novinarska profesija i hoće li je to osnažiti. Zato se treba zalagati da bilo kakvi poticaji idu što izravnije u profesiju te poboljšanje radnih uvjeta – ističe Zovko.
Važno za manje sredine
Primjer je Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za koji su sredstva osigurana preko Zakona o hrvatskoj radioteleviziji.
Točnije, 3% prihoda od pristojbe ide za poticanje proizvodnje i objavljivanja, ali u ovom slučaju audiovizualnih i radijskih programa i sadržaja televizije i radija na lokalnoj i regionalnoj razini te neprofitnih nakladnika. Također, postoje poneki pojedinačni natječaji za novinare na temelju određenih priča i reportaža.
– To nisu velika sredstava, ali nekome, posebice u manjim sredinama gdje je veliki pritisak “lokalnih šerifa” puno znače. No ono što bi bilo ključno jest osigurati stalnu pomoć jer su sve ostalo kratkoročna rješenja. Zato smo predložili osnivanje javnog fonda za medije koji bi bio dugoročno rješenje – zaključuje Zovko.
>> VIDEO Sanja Doležal otkrila je li joj draža Košulja plava ili Za dobra stara vremena: "Mlađoj sebi bih poručila da ne sluša savjete!"
Subvencioniranje političke propagande!!!