Prvi put nakon nekoliko godina, ove je godine lagano smanjeno ukupno porezno opterećenje u EU mjereno udjelom prikupljenih poreza u BDP-u. Porezno opterećenje u Hrvatskoj niže je nego u EU, ali i dalje lagano raste, prije svega kao posljedica sporijeg oporavka. Europska je komisija objavila godišnje izvješće o poreznim reformama u 2015. godini, koje je ovaj tjedan predstavljeno u Bruxellesu na godišnjoj konferenciji o porezima.
– Smanjujte poreze na rad i ne dirajte PDV – glavna je poruka Europske komisije državama članicama.
Ima prostora za smanjenje
Komisija je uočila da je čak devet država članica, među kojima je bila i Hrvatska, unazad godinu dana uvelo nove, niže stope PDV-a za pojedine proizvode. Hrvatska je posljednjih godina nekoliko puta mijenjala PDV, i to tako da je povećala opću stopu na 25 posto, ali i uvela izuzeća za pojedine kategorije, prvo na 10 posto, a onda ih digla na 13 posto. Europska komisija ističe da na prvi pogled niže međustope i izuzeća mogu imati određene socijalne elemente, pogotovo kad je riječ o hrani ili pojedinim energentima, no porezna su izuzeća “često loše ciljana i nepotrebno skupa”, naveo je Florian Wöhlbier, jedan od direktora Opće uprave za ekonomska i financijska pitanja (ECFIN).
Iznimno jednostavan za ubiranje i prijateljski prema poduzetništvu, PDV bi, kažu, trebao imati što manje iznimaka i nižih stopa, po kojima se posebno izdvajaju Grčka, Španjolska, Italija, Poljska i Velika Britanija. Hrvatska je pri vrhu zemalja po oporezivanju potrošnje, bilo da je riječ o PDV-u ili trošarinama, dok je na začelju po oporezivanju nekretnina. Sudeći po analizi, Komisija ne smatra da bi PDV, o kojemu se jako puno govori u kampanji, trebao biti u fokusu iduće hrvatske vlade.
Vladajuća je koalicija najavila da će, dobiju li novi mandat, smanjiti PDV na ključne prehrambene artikle uglavnom domaće proizvodnje, dok bi HDZ smanjivao opću stopu PDV-a prvo za dva postotna poena, a do kraja mandata i prema 20 posto. Otprije je poznato da su porezi na plaće u Hrvatskoj niži od prosječnih u EU, no analiza Europske komisije sugerira da na tom području i dalje postoji prostor za neki oblik poreznog rasterećenja. Davanja na plaće koje su tek trećinu niže od prosječnih u državi (oko 3800 kuna) kod nas iznose 35 posto, u Velikoj Britaniji 26 posto, Irskoj 22 posto, no u Austriji ili Njemačkoj su 45 posto.
Europska komisija poziva na dodatni oprez zemlje koje imaju visok javni dug, značajan proračunski deficit i velike izdatke za starije stanovništvo i u tom je pogledu Hrvatska smještena u grupu visokorizičnih država, odmah uz bok s Grčkom. Povrh toga, Europska komisija upozorava da Irska, Hrvatska, Portugal i Slovenija prvenstveno moraju osigurati fiskalnu konsolidaciju pa porezna politika tih država mora biti usmjerena prema tom osnovnom cilju. Prema poreznom izvješću, i Hrvatska se nalazi među državama koje bi mogle poraditi na smanjenju poreznog pritiska na plaće, ali uz generalni stav da se taj pad prihoda mora nadomjestiti ili smanjenjem javne potrošnje ili porezom na nekretnine i imovinskim porezom.
Hrvatska se vlada prije dvije godine obvezala da će uvesti porez na nekretnine, no premijer Milanović je od toga odustao, ali je pokrenuo sređivanje vlasničkih knjiga i ubrzao legalizaciju. Europska komisija u godišnjem izvješću nigdje izričito ne spominje da bi Hrvatska trebala uvesti porez na nekretnine, no jasno je naglašeno da je taj porezni oblik jedini slobodni prostor za moguće porezne intervencije krene li se u smanjivanje PDV-a ili poreza na rad. Inače, državama članicama koje imaju velik porez na promet nekretninama, koji je kod nas pet posto, sugerira se da ga smanje i nadomjeste imovinskim porezima kako bi potaknule mobilnost radne snage, koja je u fokusu posljednjeg istraživanja.
Pierre Moscovici, povjerenik za financije, kazao je da na razini Europske unije predstoji puno posla u fiskalnoj politici kako bi EU postala generator novog rasta na svjetskoj razini. Moskovici do kraja godine očekuje prihvaćanje zajedničke porezne osnovice za oporezivanje tvrtki te dogovor o razmjeni pojedinačnih rješenja između poreznih uprava. EU bi na taj način prisilio tvrtke, pogotovo one koje posluju u više država, da plaćaju poreze tamo gdje su nastali.
Reforme izbori
Zamoljeni da komentiraju različite prijedloge koji se u Hrvatskoj mogu čuti tijekom izborne kampanje, u Komisiji su kazali da su vlade svih članica suverene u konačnim odlukama o porezima, no dodali su da Hrvatska mora biti “oprezna pri njihovu utjecaju na proračun”.– Zbog visokih poreza na rad, tvrtke nerado zapošljavaju nove radnike i ne pristaju na isplate povišica – kazao je Florian Wöhlbier i dodao da je na razini EU porezno opterećenje plaća koje su samo 67 posto veće od prosječnih – 48 posto.
– Svjesni smo toga da se porezne reforme teško provode jer će u tim promjenama netko uvijek biti na dobitku, a netko će izgubiti. Svi znamo kakve reforme treba provesti, ali nitko ne zna kako to učiniti i iznova pobijediti na izborima – priznao je Lucio Pench, direktor DG ECFIN-a.
>> Povišice od 160 do 300 kuna: Milanović nudi veće plaće, ali nakon izbora
Baba gatara izmišlja i agitira za SDP!