Nakon sedam godina uzastopnog rasta nakon izlaska iz velike krize, europsko je gospodarstvo na putu prema dugotrajnijem razdoblju usporenog rasta, zaključila je jučer Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama, a to se usporavanje odražava i na Hrvatsku pa je procjena rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu smanjena s prije prognoziranih 3,1 posto na 2,9 posto. To i dalje znači da će se visina hrvatskog BDP-a ove godine konačno vratiti na razinu prije krize, a u sljedećoj godini očekuje se nastavak rasta po stopi od 2,6 posto te potom po stopi od 2,4 posto u 2021. godini.
Potražnja glavni pokretač
“Kako se usporava rast u zemljama koje su glavni hrvatski trgovinski partneri, domaća potražnja ostat će glavni pokretač ekonomskih aktivnosti. Potrošnja kućanstava ostaje snažna, potaknuta rastom zaposlenosti i plaća, kao i niskom inflacijom. Očekuje se nastavak snažnog rasta investicija uz potporu europskih fondova, a državna potrošnja će također poticati rast. Gospodarstvo bi trebalo nastaviti stvarati nova radna mjesta, ali po sporijoj stopi zbog nedostatka radne snage u nekim sektorima”, piše u jučerašnjim Komisijinim prognozama koje se odnose na Hrvatsku.
Rast investicija u ovoj će godini biti 8,8 posto, što je dvostruko više nego lani kad je iznosio 4,1 posto. A ova godina nije prolazna slučajnost jer se očekuje dodatni rast investicija za 7,5 posto u 2020. i 7,2 posto u 2021. godini. Sve to na valu ubrzanja u povlačenju novca iz europskih fondova, kako onih koje koristi javni sektor, tako i onih fondova EU koje koriste privatna poduzeća. No, dok rastu investicije, usporava se rast hrvatskog izvoza: od ulaska Hrvatske u EU 2013. izvoz je rastao prosječnom stopom od 8 posto godišnje, a od 2018. usporava na 2-3 posto, što je rezultat nesigurnosti koja se javlja u globalnoj trgovini i usporavanja ekonomskog učinka u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima.
Komisija prognozira Hrvatskoj daljnji pad stope nezaposlenosti na 6,9 posto ove godine, 5,8 posto sljedeće i 4,9 posto 2021. godine. To su rekordno niske stope nezaposlenosti od ulaska Hrvatske u EU. No, i Komisija uočava visoku razinu iseljavanja radno sposobnih hrvatskih građana.
Uravnotežen proračun
Kad je riječ o hrvatskim javnim financijama, Komisija nam prognozira nastavak snažnog pada udjela javnog duga, na 71,2 posto BDP-a u 2019. pa sve do 64,4 posto u 2021. godini. Državni proračun je uravnotežen, a činjenica da je čak i u suficitu (1 posto u 2020.) u Komisiji se doživljava kao dobra stvar jer se tako jača fiskalni prostor, važan u razdoblju “nemirnijeg mora”, kako se izrazio Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije, analizirajući prognoze za cijeli EU.
– Europsko gospodarstvo zasad pokazuje otpornost u manje poticajnom vanjskom okruženju: gospodarski rast nastavlja se, otvaraju se brojna radna mjesta, a domaća je potražnja snažna. Međutim, možda nas u budućnosti čeka nemirno more: razdoblje velike nesigurnosti povezano s trgovinskim sukobima, rastuće geopolitičke napetosti, ustrajna slabost proizvodnog sektora i Brexit. Pozivam sve države članice EU s visokim razinama javnog duga da provode razborite fiskalne politike i počnu smanjivati razine svojeg duga. S druge strane, države članice koje imaju fiskalnog prostora trebale bi ga iskoristiti upravo sada – rekao je Dombrovskis.
Nije to sniženo samo Hrvatskoj. Evrozona je generalno u problemu. Nemacka narocito, ne pamte ovoliko usporavanje privrede od krize. Ne ide to na ruku nikome, jer sa njima svi poslujemo. Pad nece osetiti samo drzave ciji izvoz nije strogo koncentrisan na zemlje zapadne i centralne Evrope, vec imaju i druga trzista za plasman proizvoda.