Jedini put da se svjetsko i europsko, a onda i njemačko i hrvatsko gospodarstvo oporavi je ponovno vraćanje na put globalizacije jer ovaj put izolacionizma nikome ne treba. Svjetsko je gospodarstvo između dva rata bilo u sličnoj situaciji, zabilježen je drastičan pad svjetske trgovine što je bio jedan od razloga izbijanja Drugog svjetskog rata, a tek 1960-ih godina trgovina se oporavila. Kad protekcionizam krene, onda to nije Amerika protiv Kine, Europa protiv Rusije, nego Njemačka, protiv Francuske. A meni odgovara da Njemačka izvozi u Kinu jer gledam interese svoje zemlje. Amerika je trenutačno glavni generator protekcionizma – ustvrdila je Marijana Ivanov profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, na panelu organiziranom u sklopu serijala „Eurotribina – perspektive i izazovi“ Hrvatskoga radija uz potporu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Tema su bili gospodarski i politički izazovi i prilike koje Hrvatskoj i EU donosi 2023. Kad su posrijedi prognoze kretanja inflacija M. Ivanov istaknula je kako je recesija puno veće zlo od inflacije jer donosi nezaposlenost, ali je inflacija lopov koji nas potkrada i smanjuje realnu vrijednost svega što ljudi posjeduju.
- Ljudi nisu navikli razmišljati u nominalnim terminima kao mi ekonomisti, nego u realnim. Možda nominalno neće biti tako strašna situacija jer ćemo rasti zbog inflacije, no u realnim terminima će biti lošije. Zasad ne postoje rizici nezaposlenosti, da ljudi ostaju bez plaće, ali realno standard je sve lošiji – kaže ekonomistica.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić složio se kako trend deglobalizacije nije dobar, no ne smatra da na Hrvatsku ima isključivo negativnu posljedicu jer je, kako kaže, Hrvatska bila malo uključena u globalne lance vrijednosti do ulaska u EU. Na pitanje jesmo li u eurozonu ušli baš u pravom trenutku odgovara kako nikad neće biti idealan trenutak, ali da je Hrvatska javni dug smanjila ispod razina 2019. te je i covid i energetsku krizu uspjela proći s mnogo manjim posljedicama nego što većina građana primjećuje.
- Vjerojatno će se razina kamata povećati, no zemlje s istoka Europe koje nisu u eurozoni imaju puno veće kamate. Hrvatska država ima do dva postotna boda nižu kamatu nego da smo ostali izvan eurozone. Inflacijom ćemo se baviti još neko vrijeme, iako se pojavljuju znakovi stabilizacije: cijena struje je pala, i plina, ali je i dalje značajno viša nego što je prognozirano na kraju 2021. Predviđam snažno usporavanje u ekonomiji eurozone i stabilizaciju cijene energenata, a inflacija bi mogla biti i do dva postotna boda niža od procjena krajem prošle godine – kaže Stojić koji upozorava da Hrvatska još uvijek ima drugo najveće porezno opterećenje u EU po udjelu u BDP-u te da po tom pitanju trebamo reforme jer ulazak u eurozonu pojačava konkurentske pritiske.
- Moramo i kroz porezni sustav rasteretiti cijenu rada – smatra Stojić kojemu su na metu došli građani koji žive od rente, posebno u Dalmaciji te je za njih ustvrdio da u nekim situacijama uopće ne plaćaju porez, ali se ni ne obrazuju pa su dio društva koje stagnira.
Zbog plaća koje ne slijede inflaciju očekivano je zabrinutost iskazao predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji je podsjetio kako u Hrvatskoj četvrtina rashoda odlazi na hranu, a mjerila koja se upotrebljavaju za ocjenu kupovne moći treba usmjeriti upravo na udio hrane i pića u troškovima kućanstava: u naprednijim je zemljama to od 12 do 14 posto, najrazvijenije imaju oko osam posto, a Hrvatska čak 26 do 27 posto.
- Kupovna moć prosječnog građanina vrlo je niska, subjektivna inflacija bitno je veća od one koju iskazuju brojke, upravo zbog troškova kućanstava. Cijene hrane rasle su blizu 20 posto prošle godine, jasna je zabrinutost građana koliko god cijene energenata bile pod nadzorom – kaže Sever te dodaje da i gospodarstvo i građani očekuju intervencije od javnog novca i javnih vlasti iz proračuna koji treba puniti za te intervencije pa nije vrijeme rasterećenja porezne strane.
Goran Bandov, rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je da je Europa i dalje pod svim pritiscima koji dolaze iz Ukrajine: energetske krize, krize opskrbnih lanaca koja traje još iz pandemije, krize hrane, klimatske krize… - Imali smo velike planove oko zelenih politika u Europi. Ukrajinski je rat ukrao svu pažnju i orijentaciju koju smo imali na energente. Imamo danas snijeg u Alžiru, najveće poplave ikad u Pakistanu, smrzavanje u Americi, poplave rijeke Po… Europa i dalje živi kvalitetnije i bolje od ostatka svijeta, ali umjesto da standard građana koji su srednja klasa ide prema gore, ljudi gube svoju socijalnu i ekonomsku stabilnost. Tako je u Europi. Svijet pitanje ukrajinske krize ne doživljava tako, primjerice, Kina. Ta tema u medijima ondje gotovo izostaje – kaže Bandov koji je optimističan jer je uvjeren da je Europa uređeno područje i uvijek nađe rješenja.
Iako smatra da vjerojatno drastičnog gospodarskog pada ni u Hrvatskoj ni u Europi ne bi trebalo biti, njegov optimizam ne dijeli Marijana Ivanov koja kaže da je inflacija samo brojka i ta će brojka biti niža, ali rast cijena i dalje traje. - Energetska tranzicija ostavit će cijene visokima bar deset godina – smatra ekonomistica koja je nezadovoljna i obrazovnim sustavom jer, kako kaže, ukalupljuje one koji na bilo koji način odskaču, proglašava ih problematičnima, a zapravo su to entuzijasti koji bi trebali mijenjati stvari. Upravo su takvi, uvjerena je, napustili Hrvatsku zajedno sa svojim entuzijazmom koji su odnijeli na druga tržišta. Ivanov je uvjerena da nećemo adekvatno povući ni trenutačno dostupna velika sredstva EU fondova. - Mi zakočimo sve što se može! – kaže Ivanov.
Ekonomisti oči upiru u Kinu i zaključuju da će se, oporavi li se i otvori Kina, oporaviti i njezin trgovinski partner Njemačka, a onda i Europa.
>> VIDEO: Tomislav Tomašević: 'Ja nisam Bandić, ok?'
