Jair Bolsonaro novi je predsjednik Brazila. Na nedjeljnim izborima osvojio je 55,1 posto glasova i postao predsjednik, ispred svog ljevičarskog protukandidata Fernanda Haddada. I to unatoč medijskoj paljbi iz gotovo svih zapadnih medija koji su ga se otvoreno grozili.
Veća prava policajcima
Za političara koji je govorio da bi radije da mu je sin mrtav nego homoseksualac; koji smatra da se ništa ne može promijeniti glasanjem, već građanskim ratom; koji je jasno rekao 1992. "ja sam za diktaturu, ništa se ne može riješiti demokracijom"; lamentirao 2011. da nije riskirao da mu dijete bude u vezi s crnkinjom ili gayem, zgražanje njime sasvim je očekivano i opravdano.
"Prva četiri djeteta su mi sinovi. Onda sam potpuno zaribao - peto dijete je kći", kazao je Bolsonaro. No, neki kažu da je Bolsonaro mnogo više posljedica brazilskih nagomilanih problema nego njihov uzrok. Sa svojom populističkom platformom i antikoruptivnim stavovima pogodio je u žicu biračkog tijela koje je duboko razočarano političkim establišmentom i lijevom, donedavno vladajućom Radničkom strankom (PT).
Ta je stranka postala sinonim za korupciju te je bivši predsjednik Brazila, koji dolazi iz te stranke, Luiz Inácio Lula da Silva završio u zatvoru. Istodobno je zemlja 2014. ušla u duboku recesiju zbog koje je tadašnja predsjednica Dilma Rousseff dvije godine poslije opozvana. Između 2014. i 2016. nezaposlenost se gotovo udvostručila i dosegnula 12 posto.
Korupcija i recesija stvorila su vrlo dobre uvjete za uspjeh kandidata koji daje nadu u promjene i kraj političkog establišmenta. A porast nasilja u zemlji, i zabilježenih više od 60 tisuća ubojstava prošle godine, zacementirale su njegovu poziciju jer Bolsonaro zagovara veća prava policajaca da osumnjičenike ubiju.
"Ovo je fenomenalno"
S druge strane, njegovi su birači oduševljeni. -Ovo je fenomenalno, jedinstven je osjećaj. Mogu vidjeti bolju budućnost za svog sina, bolje zdravstvo, obrazovanje i sigurnost. To nismo imali godinama - govorio je ekstatični obožavatelj Bolsonara Rafael Gomes nakon izbora.
Novom predsjedniku čestitali su i čelnik talijanske desnice Matteo Salvini, kao i francuske Marine Le Pen te američki predsjednik Donald Trump, s kojim su ga često uspoređivali. No, s druge strane, brazilski je politički kolumnist Celso Rocha de Barros brazilskim medijima rekao je nešto vrlo upozoravajuće:
"Brazil na svom čelu ima najekstremističnijeg predsjednika od svih demokratskih zemalja na svijetu".
Brazilska je demokracija pred slomom i nije čudno da je upravo u ovom trenutku pobijedio kandidat koji se sa simpatijama sjeća diktature koja je upravljala Brazilom od 1964. do 1985. Brazilci traže spas svoje države, ali putem bi mogli izgubiti demokraciju.
Bravo za Brazil!