Ruski i turski predsjednik Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdoğan nakon teških razgovora dogovorili su u Moskvi prekid vatre u provinciji Idlib na sjeveru Sirije. Erdoğan je rekao da će odluke koje su donesene tijekom sastanka s ruskim kolegom Putinom “utješiti čitavu regiju i dvije zemlje”.
Zategnuti odnosi
Bez obzira na srdačne pozdrave dvaju predsjednika, odnos između Erdoğana i Putina je poljuljan zbog turske vojne intervencije u Idlibu te potpore džihadističkim skupinama koje Rusija smatra terorističkima. Da je Erdoğan inzistirao na sastanku, govori i činjenica je da je kazao kako je otišao u Moskvu na sastanak koji se trebao održati u Istanbulu opravdavajući se da Putin nije mogao doći u Istanbul jer ima obaveza i radi na novom ustavu.
Međutim, Putin je odbio sastanak u Istanbulu. Putin je započeo razgovore o potencijalnom primirju u Siriji s Erdoğanom izrazivši mu na početku sastanka sućut zbog pogibije turskih vojnika u toj zemlji. Između ostalog kazao je kako je situacija u pokrajini Idlib, gdje se pobunjenici i turska vojska bore protiv sirijske vojske kojoj pomažu ruske snage te je raseljeno gotovo milijun osoba u posljednja tri mjeseca, postala tako teška da je potreban razgovor dvojice čelnika. Sastanak se održao u vrijeme kada su deseci turskih vojnika poginuli posljednjih tjedana u žestokim borbama u pokrajini Idlib, posljednjem uporištu pobunjenika ojačanih džihadistima na sjeverozapadu Sirije, gdje Turska od veljače vodi veliku ofenzivu protiv snaga Bashara al-Assada.
Eskalacija napetosti na terenu izazvala je diplomatske napetosti između Moskve, saveznika sirijskog predsjednika Assada i Ankare, saveznika pobunjenika, ali i džihadista, prijeteći otvorenim sukobom dviju zemalja koje su se nametnule kao glavni međunarodni sudionici sirijskog rata. Erdoğan nije uspio naći saveznike ni u NATO-u ni u EU, oni mu nisu dali podršku za njegovu vojnu intervenciju u Siriji zbog čega je, u znak odmazde, pustio na tisuće migranata te zaprijetio kako će pustiti milijune. U strahu od velikog vala migranata EU je popustio pred ucjenom sultana Erdoğana i prihvatili su njegove zahtjeve za stvaranje sigurnosne zone u provinciji Idlib. Nakon njemačke kancelarke Angele Merkel, i visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell podržao je ideju stvaranja sigurne zone na sjeveru Sirije nakon eskalacije sukoba koja je raselila dodatnih milijun ljudi i zaprijetila novim migrantskim valom prema Europi.
Video: Migrantska kriza: Tisuće ljudi iz Turske krenulo prema Europi
– To je dobra inicijativa... Želimo li stati na kraj bombardiranjima koja prijete civilima, moramo stvoriti tampon-zonu u zračnom prostoru kako bismo izbjegli daljnje napade – rekao je Borrell za boravka u Zagrebu naglasivši kako je to njegovo, a ne službeno stajalište Unije koja bi o toj ideji tek trebala raspraviti.
Atena optužuje Ankaru
Nastavlja se drama na tursko-grčkoj granici. Turska raspoređuje 1000 specijalaca duž svoje granice s Grčkom kako bi spriječila vraćanje migranata na svoj teritorij, kazao je ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu i optužio grčke snage da su ranile 164 migranata te pokušale vratiti u Tursku njih 4900.
Od otvaranja turske granice krajem prošlog tjedna tisuće migranata pohrlile su prema Grčkoj. Turska vlast optužuje Grčku da puca na migrante, što Atena opovrgava i optužuje Ankaru da potiče migrante na ilegalan ulazak u EU.
– Grčka će ilegalne migrante koji su na njezin teritorij stigli nakon 1. ožujka premjestiti u sjeverni grad Serres te ih zatim deportirati u njihove domovine – rekao je grčki ministar za migracije Notis Mitarachi ističući da će migranti koji su ušli u zemlju prije 1. siječnja 2019. i smješteni su na otocima uskoro biti prevezeni na kopno.
Video: Hassan Haidar Diab - Prijeti li nova migrantska kriza: Tko će odgovarati za izgubljene živote ako krene egzodus?
Što Turska i dalje radi u NATO-u?? Ugrožava sigurnost onih kojima bi trebala biti saveznik(Grčka, Bugarska), a istovremeno se dogovara sa Rusijom, očekujem sjednicu NATO-a i suspendiranje Turskog članstva.