Za točno četiri mjeseca održat će se možda najvažniji izbori za EU parlament do sada. Najvažniji iz razloga što će pokazati kakav je novi omjer snaga na političkoj sceni nakon nevjerojatnih događaja, obrata i prevara kojima svjedočimo zadnje dvije godine. “Izmjerit” će vladajući HDZ, a pogotovo SDP koji, kao i HDZ, na te izbore izlazi bez partnera.
No “izmjerit” će i sve ostale političke aktere od Mosta, Živog zida, Amsterdamske koalicije, desnice, Dalije Orešković... Svima njima bitno je kako će na tim izborima proći jer će nakon njih s aurom dobitnika ili gubitnika ići u nove izborne bitke. A rezultat, već sad se vidi, bit će poprilično nepredvidiv jer osvoji li HDZ pet mandata, što ankete predviđaju, ili čak i mandat više, svi ostali borit će se za preostalih samo sedam mjesta s posebnom gužvom na lijevo-liberalnoj strani.
Postavljeni stranački ciljevi
U HDZ-u mogu biti najmirniji jer im ankete daju najbolje rezultate. Listu bi im, šuška se, mogla nositi Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, a posebno će biti zanimljivo vidjeti što će biti s Davorom Ivom Stierom. Izbori za EU parlament posebno su bitni za SDP i šefa te stranke Davora Bernardića.
Naime, stranka je kao zadatak na EU izborima postavila osvajanje minimalno tri mandata, a sam Davor Bernardić poručio je kako će stranci podnijeti račune ako cilj ne bude osvojen. No neki članovi vodstva rado bi se odmah osigurali da će Bernardić doista nakon EU izbora otići s mjesta šefa stanke pa je potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina predložio da upravo šef stanke bude prvi na listi za EU parlament.
A za što Bernardić nema hrabrosti jer bi vjerojatno dobio manje glasova od Tonina Picule ili Biljane Borzan. Svjesni slabosti SDP-a, koji si ovog puta nije mogao dopustiti gostovanja na listi, bivši partneri odlučili su se udružiti. EU izbori bit će tako prvi test za Amsterdamsku koaliciju koju čine stranke Glas, IDS, HSS, PGS i HSU. Koliko im je bitno osvojiti mandat vidi se i iz toga da će na listu baš svi stranački čelnici, što će biti posebno zanimljivo iz razloga jer će se preko preferencijskih glasova vidjeti i tko bolje prolazi kod birača, šefica Glasa Anka Mrak-Taritaš ili šef HSS-a Krešo Beljak.
Inače, Amsterdamska je koalicija prije nekoliko dana dobila i rezultate istraživanja agencije Ipsos koje je sasma naručila, a koje je pokazalo kako bi, da su danas EU izbori, 20,1 posto građana glasalo za HDZ, a da bi Amsterdamska koalicija s 12,5 posto bila odmah na drugom mjestu, dok se na visoko treće mjesto po istraživanju smjestio Živi zid s 10,8 posto, jedina antieuropska stranka koja je najavila izlazak na EU izbore.
U Živom zidu gotovo sigurno mogu računati na jedan mandat, a u ovom trenutku u toj stranci ne žele otkriti tko će im nositi listu kao niti koja će se sve stranačka imena na toj listi naći. Isto istraživanje SDP je stavio tek na četvrto mjesto s 10,6 posto podrške. Ipak, istaživanja uvijek treba uzeti s dozom opreza jer se odnose na aktualni trenutak, a ovo i iz razloga što je izlaznost na EU izbore, u pravilu, vrlo niska, a što uvijek pogoduje velikim stankama s jakom infrastrukturom, najviše HDZ-u.
Naglašava to i politički analitičar Žarko Puhovski koji kaže kako će izlaznost biti vrlo niska i kako upravo HDZ zbog toga može biti najmirniji, ali i da će SDP proći bolje nego što vrijedi. Svi ostali su, kaže Puhovski, u velikom problemu, a posebno ga zanima kako će proći Živi zid jer će se vidjeti koliku ulogu mogu igrati društvene mreže u izvlačenju birača na birališta.
Desnica još tajnovita
Stranka koja je praktički već ušla u kampanju i kojoj su EU izbori biti ili ne biti je Most. Osvajanje jednog mandata ključni im je cilj, zbog čega će se na listi naći najjači ljudi, vjerojatno i sam šef stranke Božo Petrov, ali i nova stranačka zvijezda Ivana Lesandrić Ninčević.
Svjesni da ih “veliki” partner ne može i ne želi primiti na svoju listu, u HNS-u i HSLS-u su se prvo odlučili “spojiti” i zajednički izići na izbore s relativno novim licima – HNS-ovim međimurskim županom Matijom Posavcem, koji je tu listu trebao nositi, i popularnim bjelovarskim gradonačelnikom Dariom Hrebakom.
Međutim, kako se neslužbeno čuje u HSLS-u, od takve koalicije vjerojatno neće biti ništa jer je HNS počeo u cijelu priču gurati i SDSS Milorada Pupovca, što se nije svidjelo HSLS-u u kojem sada kažu da će vjerojatno na EU izbore samostalno. EU izbori pokazat će i kako kod birača doista prolazi nova zvijezda ljevice i lijevog centra Dalija Orešković. Ona je najavila do kraja mjeseca osnivanje svoje stranke Start, ali i izlazak na EU izbore na kojima bi upravo ona nosila listu, a kroz samu kampanju predstavila i ideje svoje stranke.
S kime će u tu bitku desnica u Hrvatskoj, još je jedna od nepoznanica. No Nezavisni za Hrvatsku sa Zlatkom Hasanbegovićem i Brunom Esih sigurno računaju na dobar dio tog kolača.
Izgradnja Pelješkog mosta
Jesenti milu bigulicu, a koliko će nakon izbora za eunijski parlament u Hrvatskoj porasti plaće i mirovine? O tome nigdje nije riječi, svi se prave mutavi. Na koji se način misle privući glasači?