Pozivamo predsjednika Tunisa Kaisa Saieda da što prije poništi svoju odluku o suspenziji parlamenta i smjeni vlade prije negoli bude kasno”, poručio je u utorak predsjednik tuniskog parlamenta Rached Ghannouchi i predsjednik islamističke stranke Ennahda, nakon izvanredne sjednice glavnog odbora te stranke upozorivši predsjednika kako će on odgovarati za sve posljedice koje će se dogoditi nakon njegova puča.
Upozorenje predsjednika parlamenta Ghannouchia došlo je nakon što je tuniski predsjednik Saied proglasio policijski sat i zabranio kretanje ljudi i vozila od 19 sati navečer do 6 sati ujutro u razdoblju do 27. kolovoza.
Po članku 80. ustava
Uredba uključuje i zabranu kretanja između gradova izvan policijskog sata, osim kada se radi o ispunjavanju osnovnih potreba i o hitnim zdravstvenim stanjima. Između ostalog Saied je zabranio i okupljanje više od tri osobe na ulicama i trgovima poručivši svima onima koji njegove najnovije odluke opisuju kao državni udar da “obnove ustavne lekcije” tvrdeći da su njegove odluke u skladu s člankom 80. ustava objavivši i da je preuzeo ministarstvo obrane i pravosuđa.
Predsjednik Saeid pozvao je građane da ostanu mirni i ne reagiraju na “provokatore” koji ih pozivaju da izađu na ulice naglasivši da je najopasnije za naciju da se u njoj dogodi “unutarnja eksplozija”. Da je situacija opasna i da bi mogla eskalirati, dokazuje i zabrinutost koja dolazi iz EU, SAD-a, Rusije i UN-a. Iz Bruxellesa je na događaje u Tunisu reagirala Europska komisija pozivajući na poštovanje demokracije.
– Pozivamo sve tuniske aktere da poštuju ustav, svoje institucije i vladavinu prava. Također apeliramo da ostanu mirni i ne pribjegavaju nasilju kako bi se sačuvala stabilnost zemlje – poručila je glasnogovornica Europske komisije.
S druge strane, američki državni tajnik Antony Blinken razgovarao je telefonom s tuniskim predsjednikom Saiedom i potaknuo ga da “prigrli demokratska načela i ljudska prava” te je “predsjednika Saieda pozvao da zadrži otvoreni dijalog sa svim političkim dionicima i tuniskim narodom napomenuvši da će SAD nastaviti nadzirati situaciju i ostati angažiran”.
Kao što obično bude nakon svakog pokušaja vojnog ili političkog puča, prvi su na udaru mediji. Od pada autokratskog režima predsjednika Zinea el Abidinea Ben Alija 2011., Tunis je uživao znatne medijske slobode, što se smatra dostignućem revolucije. Policija je u Tunisu prisilno zatvorila ured televizije Al-Jazeere i istjerala troje novinara jer država Katar, vlasnik televizije, njeguje ideologiju Muslimanskog bratstva, ideologiju stranke Ennahde. Svi su novinari napustili sjedište Al-Jazeere, a ključevi su oduzeti, rekao je šef ureda televizije Haji te dodao da je “to što se događa je jako opasno, prijeti se medijskim slobodama – danas Al-Jazeera, sutra drugi mediji!”
Unatoč tome što stranka Ennahda njeguje ideologiju Muslimanskog bratstva, zbog pritiska koji je došao iz EU, kako bi mogli nesmetano obnašati vlast i imati dobar odnos s EU, na 10. kongresu koji je od velike važnosti kako za povijest ovog pokreta tako i za političku povijest Tunisa, pokret Ennahda u Tunisu pod liderstvom Racheda Ghannouchia, iz stranke islamskog pokreta, pretvorio se u muslimansku demokratsku političku partiju. Ova odluka pokreta Ennahda izazvala je brojne pozitivne reakcije i odobrenje zapadnih zemalja, koje su to protumačile kao potvrdu kraja islamske radikalne ideologije kod samih islamista.
Strah od libijskog scenarija
Tunis danas vodi tešku bitku za put prema demokraciji s obzirom na to da iz te zemlje potječe neobično velik broj ekstremista koji se priključuju terorističkoj organizaciji ISIL. Za Europsku uniju Tunis je važna zemlja (imaju dogovor o privilegiranom partnerstvu), ne samo zbog borbe protiv terorizma već zbog njezina zalaganja i truda u zaustavljanju migranata. Tunis je veliki bazen iz kojeg se u zemlje EU slijeva velik broj migranata. Broj plovila kojima migranti kreću prema Italiji i drugim dijelovima Europe iz Libije i Tunisa povećao se posljednjih mjeseci kada je došlo ljepše vrijeme. Stotine tisuća krenule su na taj opasni put posljednjih godina, mnogi bježeći od sukoba i siromaštva. Ove se godine broj stradalih migranata na moru udvostručio. Gotovo 900 ih je izgubilo život na Sredozemlju 2021., a samo u ponedjeljak u brodolomu blizu Khomsa utopilo ih se najmanje 57.
U EU strahuju kako bi destabilizacija Tunisa zasigurno pokrenula još veći val migranata prema zemljama EU, kao što je slučaj s posrnulom Libijom.
Valjda postoji volja većine , granice i vojska. Ili budemo tolerantni dok nas ne progutaju.