Šanse da Europska komisije odobri sufinanciranje gradnje Pelješkog mosta iz fondova EU znatno su porasle nakon posjeta povjerenica EK za regionalnu politiku Corine Creţu Hrvatskoj u petak. Premijer Zoran Milanović i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić povukli su dobar potez i povjerenicu Corinu Creţu odveli na samo mjesto – gradilište mosta koji bi trebao spojiti dva odvojena dijela Hrvatske, ali i EU.
Tako se ona mogla uvjeriti osobno koliko je most bitan za lokalno stanovništvo koje mora prelaziti granicu s BiH kako bi, primjerice, iz Metkovića odvezli dijete u bolnicu u Dubrovnik. Mogla se uvjeriti i kako je vrlo teško, gotovo nemoguće sprovesti Schengenski režim na tom dijelu Hrvatske bez mosta. Povjerenica je upozorila i da bi most koji spaja Hrvatsku imao i regionalno značenje za zemlje poput Albanije jer bi pojednostavio putovanje iz te države prema Zapadu i obratno.
Nije Creţu zaboravila ni BiH, u kojoj ne gledaju blagonaklono na gradnju mosta, no upozorila je da most nije samo sigurnosno i prometno pitanje nego i pitanje suvereniteta jedna države. Sve što je rekla Creţu djeluje vrlo ohrabrujuće da će EK na jesen, kad bude odlučivao o sufinanciranju njegove gradnje, nakon što joj se dostavi studija izvodivosti, odobriti da se taj projekt težak oko 300 milijuna eura sufinancira iz fondova EU u najvećim mogućem iznosu – 85%.
Europska komisija mogla bi odlučiti da će sufinancirati gradnju Pelješkog mosta, ali ne u maksimalno mogućem iznosu od 85 posto. To ovisi o tome koliko će biti uvjerljiva studija izvedivosti za taj projekt, koja bi trebala biti gotova do ljeta. Razlog bi mogla biti nedovoljno dobra pripremljenost tog projekta kao i njegova nedovoljna isplativosti s obzirom na mali promet, ali isto tako do takve odluke bi moglo doći ako hrvatska strana ne bude dala dovoljno jake argumente o regionalnom značenju spajanja dvaju dijelova Hrvatske.
Vrlo je mala vjerojatnost da EK odbaci projekt Pelješkog mosta i da ne da nijedan euro za njegovu gradnju. Studija predizvodivosti, koju je financirao EU, već je dala prednost mostu u odnosu na druge mogućnosti spajanja Hrvatske. Sad je sve na studiji izvodivosti, koju bi izrađivači zbilja trebali ozbiljno zeznuti pa da EK ne prihvati sufinanciranje gradnje mosta.
>> Hrvatska dobila 88 milijuna eura više nego što je uplatila
Ako je špekulantske kupovine zemljišta bilo,postoji jasan zakon po kojemu se može postupati prema takvima, no bitno je da sada djeca proletera više nisu isključivo-protiv izgradnje Pelješkog mosta!je Pelješkog mosta!