Od 800 milijardi eura, ukupnog iznosa u kojem se očekuju masovna ulaganja u obranu i vojnu proizvodnju diljem Europske unije u sljedeće četiri godine, 150 milijardi eura predviđeno je da stigne u obliku povoljnih zajmova državama članicama koje će im proslijediti Europska komisija nakon što se za taj iznos zaduži uime svih članica Unije na tržištu. No, za razliku od sličnog zaduživanja u svrhu oporavka i otpornosti usred koronakrize, kad su države članice, pa i Hrvatska, unaprijed mogle izračunati koliki je njihov postotak ukupne alokacije, odnosno koliko će novca dobiti iz novostvorenih fondova, ovaj put 150 milijardi eura za ulaganja u obranu neće se dijeliti ni po geografskom ni po kohezijskom ključu, nego na temelju prijavljenih projekata koje će države članice imati spremne. Nemoguće je stoga reći koliko novca Hrvatska može očekivati za svoja ulaganja u obranu od ukupno 150 milijardi eura, koji su najavljeni za čitavu Europsku uniju (pa čak i za zemlje kandidatkinje) u objavljenoj Bijeloj knjizi o europskoj obrani.
Europska je komisija uz Bijelu knjigu objavila i detalje plana ReArm Europe/Readiness 2030, unutar čega je prijedlog novog financijskog instrumenta nazvanog SAFE, akronim od Security Action for Europe. To je tih 150 milijardi eura koji bi se trebali dijeliti iz Bruxellesa za obrambene projekte diljem europskih država. Ostatak od 650 milijardi eura, koliko preostaje do ciljanog iznosa svih ulaganja u obranu u visini 800 milijardi eura, zapravo nije novac s razine EU, nego novac koji bi se državama članicama trebao osloboditi kroz nacionalne proračune i nacionalna zaduživanja nakon što se s razine EU promijene fiskalna pravila na način da se ulaganja u obranu ne računaju kao proračunski manjak. – Era mirovne dividende odavno je gotova. Sigurnosna arhitektura na koju smo se dosad oslanjali više se ne može uzimati zdravo za gotovo. Europa je spremna na iskorak. Moramo ulagati u obranu, ojačati svoje kapacitete i zauzeti proaktivan pristup pitanju sigurnosti – izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
– Predstavljanjem plana pripravnosti "Readiness 2030" poduzimamo odlučne mjere koje obuhvaćaju povećanu potrošnju na obranu i važna ulaganja u kapacitete europske obrambene industrije. Moramo više kupovati europsko. Jer to znači jačanje tehnološke i industrijske baze europske obrane. To znači poticanje inovacija. I to znači stvaranje tržišta obrambene opreme na razini cijele Unije – dodala je šefica Komisije.
VEZANI ČLANCI:
Konačna odluka je na 27 država članica, ovo je samo prijedlog Europske komisije, no prijedlog je tako sročen da "kupujmo europsko" zapravo znači da se 150 milijardi eura iz SAFE-a želi usmjeriti na kupnju samo one vojne tehnologije koja se proizvodi u članicama Europske unije ili državama koje s EU imaju sklopljen pakt o obrani i sigurnosti. Ne sklope li takav pakt, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Turska bile bi isključene iz nabave financirane tim novim europskim novcem. Primjerice, Hrvatska ne bi mogla tim izvorom financiranja platiti naručeni američki raketni sustav HIMARS ili, u sasvim hipotetskom primjeru, sofisticirani sustav protuzračne obrane Patriot. No, iako to ne bi mogla financirati kroz SAFE, vjerojatno bi mogla kroz veću fleksibilnost proračunskog manjka.
Francuska se najglasnije među državama članicama zalaže za to da masovna europska ulaganja u obranu budu usmjerena na kupnju europskog naoružanja i poticanje europske vojne proizvodnje, a ne američke, britanske, turske i slično. No, o tim uvjetima još će se raspravljati kad 27 država članica u Vijeću EU bude odlučivalo o Komisijinu prijedlogu.
Je li Bijela knjiga o obrani zapravo početak stvaranja "vojske Europske unije"? Nije – jasno odgovara Komisija u jednom od popratnih dokumenata iz prezentacije Bijele knjige. "Ništa od predloženog ne odnosi se na uspostavu EU-vojske. To nije cilj Komisije niti općenito Unije. Sve inicijative u obrambenom paktu imaju za cilj jačanje nacionalnih Oružanih snaga i poboljšanje njihove interoperabilnosti u skladu s NATO-standardima. Države članice uvijek će biti odgovorne za svoje oružane snage. Obrana jest i ostat će nacionalna ovlast", poručuju iz Komisije.
O potrebi država članica da zadrže svoj suverenitet i dok proširuju svoju suradnju u osjetljivim područjima suvereniteta kao što je vojska proteklih su dana, svaki iz svog kuta dva različita intervjua, u studiju VečernjegTV govorili Stjepo Bartulica, europarlamentarac iz redova stranke Domino, i Zvonimir Frka-Petešić, šef kabineta premijera Andreja Plenkovića. – Više novca za obranu: da. Zajednička nabava: ne. Dakle, ja nemam povjerenje u Europsku komisiju, pogotovo nakon korone, da su oni u stanju na pametan način potrošiti 800 miljardi eura na obranu – rekao je Bartulica, a na pitanje znači li to da mu je prihvatljivo da EU šalje novac Hrvatskoj, a mi sami trošimo kako god hoćemo: – To je puno bolje, da to ostane na suverenim državama članicama – odgovorio je Bartulica.
– Svi su za efikasnije i brže donošenje odluka, osim u trenutku kada imate osjećaj da prelazite onu crtu koja zadire u nacionalni suverenitet – komentirao je Frka-Petešić, dodavši da Hrvatska ne bi prihvatila neki novi mehanizam koji će omogućiti da se neka strateška odluka u EU donese tako da Hrvatsku nitko o njoj ništa ne pita. Frka, međutim, naglašava kako je već i samo članstvo u EU de facto proširilo hrvatski suverenitet jer se "nijedna povijesna i strateška odluka za budućnost Europe ne može više donijeti bez hrvatskog glasa i mimo hrvatskih interesa".
>>FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije>>
Mislim da Francuska nekako pokazuje "najbistriju glavu". A Hrvatskoj bi bilo dobro da bar Patriote otkaze i da se ukljuci u europske protuzracne sustave.