Autori:
doc. dr. sc. Tomislav Sokol, HDZ, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP, HR)
Andreas Schwab, CDU, njemački zastupnik u Europskom parlamentu, (EPP, DE)
Velike tehnološke tvrtke (Google, Apple, Amazon, Meta, Microsoft) pridonijele su razvoju europskog digitalnog okruženja, ali su istovremeno njihovi poslovni modeli potrošačima i poduzećima ometali pravičan pristup digitalnim uslugama. Novi europski digitalni zakon sada će to promijeniti.
24. ožujka 2022. europski zakonodavci dogovorili su se o novom "Zakonu o digitalnim tržištima", kojim će se ograničiti tržišna moć velikih mrežnih platformi. Novi se Zakon odnosi samo na tvrtke s godišnjim prometom od najmanje 7,5 milijardi eura i određenim proizvodima koji dosežu 10.000 aktivnih poslovnih korisnika i 45 milijuna aktivnih korisnika mjesečno u EU. S gotovo 450 milijuna građana EU-a, ispravno je kazati da takve tvrtke imaju odlučujući utjecaj na europsko digitalno gospodarstvo i da stoga zahtjevaju poseban regulatorni okvir.
Prije nekoliko desetljeća Europa je predvodila industrijsku revoluciju i bila je relevantan globalni igrač. Međutim, postalo je jasno da su pravila europskog prava tržišnog natjecanja nedostatna da osiguraju stabilan okvir za digitalno gospodarstvo. Trebao nam je europski način oblikovanja digitalne revolucije s vrijednostima modela socijalnog tržišnog gospodarstva u kojem zakonodavac, a ne najsnažniji igrač, određuje pravila tržišne utakmice. Kako je digitalizacija napredovala, velike tehnološke tvrtke stvarale su proizvode i tehnologije koje su obogatile živote europskih građana i gospodarstva. Nesumnjivo su takvi digitalni alati postali bitan dio svakog aspekta života tijekom zatvaranja do kojih je došlo zbog bolesti COVID-19.
Međutim, uvijek postoji "ali". Nekoliko velikih tehnoloških tvrtki postalo je neizmjerno moćno i kao takve one ne djeluju uvijek vodeći se najboljim interesima potrošača. Takvi digitalni divovi sami postavljaju pravila igre na tržištima koja su stvorili. Stoga su ove velike tvrtke postale dominantne i veće, ali ne nužno i bolje.
Poslovni modeli Big Tech korporacija uvijek su bili usmjereni na favoriziranje proizvoda i usluga u vlastitom proizvodnom ekosustavu. Time su digitalni divovi uspjeli spriječiti njihov rast ili ih izbaciti s tržišta. Uzmimo za primjer Googleovu kontrolu nad sustavom plaćanja Android App Store. S novim pravilima Zakona o digitalnim tržištima, Google će morati dopustiti programerima aplikacija da nude usluge plaćanja osim Google Paya ako programeri žele ponuditi svoje aplikacije u Googleovoj trgovini aplikacija. Nadalje, Meta, matična tvrtka Facebooka, posjeduje i WhatsApp i Facebook Messenger. Koristi ih gotovo svaki Europljanin koji je na internetu. Novi Zakon omogućit će drugim, manjim glasnicima da se međusobno povežu kako bi najbolji glasnik u Europi mogao rasti na mreži divova. To bi korisnicima dalo veći izbor i prekinulo dominaciju Mete nad razmjenom poruka.
Zakon o digitalnim tržištima otvorit će neka tržišta koja najveće tehnološke tvrtke kontroliraju u vlastitu korist. Europa će se pobrinuti da se poduzeća mogu slobodno i pošteno natjecati i offline i online. Europski parlament bio je koautor navedenog Zakona. Kao europski zastupnici, pobrinuli smo se da mala poduzeća imaju koristi od pravila i da su potrošači bolje zaštićeni u digitalnoj sferi. Važno je da smo izbjegli pretjeranu regulaciju fokusirajući se samo na najveće tvrtke – Zakon o digitalnim tržištima stvara prilike za inovacije, ali ne i birokraciju za poduzeća u Europi.
Od svog osnutka, jedno od obećanja EU-a je osigurati pravila poštenog tržišnog natjecanja za sve i sigurno okruženje za potrošače. I Big Tech i male tvrtke moraju se pridržavati ovih vrijednosti. Poruka Europe je jasna: ono što je bilo nepošteno offline, mora biti nepošteno online. Sa Zakonom o digitalnim tržištima Europa konačno ispunjava svoje obećanje – i offline i online.
U velike tehnoloske tvrtke svrstali : Amazon, Facebook, Google..ma dajte budite realni, gdje su tu INTEL Cisco..