Na pitanje kako to da se Njemačka zainteresirala za uređenje odnosa s islamom kao što je u Hrvatskoj, muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Aziz ef. Hasanović, nakon sastanka s ministrom za europska pitanja Njemačke Michaelom Rothom, kaže kako interes postoji te da je za to zaslužan njihov predan rad zajedno s državnim institucijama, ali i zalaganje veleposlanika SR Njemačke u Hrvatskoj kako bi na najbolji način predstavio u svojoj domovini ono što mi ovdje živimo.
– Brojne su adrese na kojima smo predstavili model uređenja odnosa vjerske zajednice i države. Na taj način nudimo nešto što je korisno za sve, a sve češće nailazimo na odobravanje i zainteresiranost izvan Hrvatske.
Naravno, ne radi se ni o kakvoj promidžbi, jer je ona i bespotrebna i beskorisna, a može biti i štetna i kao takvo ovo zanimanje ne treba ni promatrati, već kao istinsku želju da podijelimo svoja iskustva koja mogu biti korisna drugima, što su oni prepoznali. Drago nam je da je tako.
Zašto je “hrvatski model” zanimljiv Europi?
– Možda je najvažnije da je sveobuhvatan i podrazumijeva reguliranje odnosa u cjelini, a ne parcijalno. Upravo postojeći sustav omogućava sva prava, uz sve obaveze, kroz punu slobodu, ali i punu odgovornost.
Danas, u Europi, manje-više, imate sve navedeno – i slobodu i prava i obaveze – ali nemate odgovornost ni za odgoj, ni za obrazovanje, ni za propovijedi, ni za izgovorenu riječ u cjelini.
Kad nemate odgovornost, koja se može postići samo kroz institucionalno uređenje zajednice, s jasnom vertikalom, onda imate mnogo neodgovornih tumača o pitanjima vjere i mnogo zavedenih mladih i starih koji nemaju kapacitet da se integriraju u društvo.
Zapravo, izostanak njihove integracije se javlja kao nusproizvod straha od asimilacije pa se nerijetko pribjegava drugoj krajnosti – getoizaciji. U Hrvatskoj to nije slučaj, a ima načina, samo ako postoji volja, da se isto implementira i u zemljama Europske unije, pa i šire.
Neki govore da je kompaktnost zajednice uvjetovana etničkom pripadnosti?
– I u Hrvatskoj postoje pripadnici različitih etničkih/nacionalnih skupina, pa opet smo razvili jedinstvenu zajednicu. Nije pitanje da li je to moguće, pitanje je samo koliko postoji želje za tim.
Što to Islamska zajednica ima u Hrvatskoj, a nemaju muslimani u Europi?
– Prvo je, svakako, institucionalno priznanje ravnopravnosti islama s drugim religijama. Ono je bilo temelj, a kasnije i ključ da bi se Islamska zajednica mogla uopće razvijati. Kroz jačanje institucija zajednice, jačala je i odgovornost spram obveza, kako onih prema Bogu tako i onih prema članovima zajednice, društvu i državi.
Zajednica je oduvijek služila kao najbolja kuća za integraciju vjernika u društvo, jer je bila jamac da će se očuvati identitet svakog od njih. Druga je važna činjenica da je kroz odgovorno tumačenje vjere, oslobođeno bilo kakvih ideoloških i drugih natruha, sačuvalo vjernike od zastranjivanja u učenju i nije se dozvolilo da se razvije bilo koji oblik radikalnog učenja, niti su vjernici skloni tomu.
To omogućavaju ugovori s državom?
– U potpisivanju ugovora ogleda se najveća mudrost politike odnosa prema vjerskim zajednicama u Hrvatskoj. Nedvojbeno je da ljudi imaju potrebe, pa tako i vjerske. I zaista, najveća je prednost Hrvatske, i Vlade i društva, upravo izraženi senzibilitet za manjine i nezaštićene, ali i da se ostvarivanje potreba održava u obostrano prihvatljivom zakonskom okviru i tu je još jedan ključ uspjeha.
Dobili ste i podršku pape Franje 2014. Ima li do danas nečeg konkretnog?
– Da, a u stalnim smo konzultacijama s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj Alessandrom D’Erricom oko daljnjih koraka. Mi smo do sada prošli šest koraka i nalazimo se na sedmom. Očekujemo da će se na konferenciji u Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koja će okupiti zemlje Organizacije za islamsku suradnju (OIC) usvojiti marakeška i zagrebačka deklaracija, kao put za uređenje pozicije muslimana u nemuslimanskim sredinama i kršćana u muslimanskim sredinama.
Zapravo, taj princip reciprociteta dosta je važan kako bi se snažilo povjerenje u međureligijski dijalog i iskrenost u namjeru da pravila vrijede za sve i da u slobodi i odgovornosti uživaju svi. Naša inicijativa nekome može zvučati utopistički, ali svaki pomak naprijed bolji je nego da se na polju napretka ne čini ništa.
>> Što je njemački ministar poručio Hrvatskoj na 25. obljetnicu međunarodnog priznanja
Ovaj hoce da mu Europa prizna Islam kao istitucionalnu religiju? Pa nije Europa Islamska nego krscanska. To bi znacilo financiranje dzamija i njihovih praznika i djeca im ne bi isla u skolu za praznike i mogli bi se masovno klanjati po trgovima, a mozda bi trazili i svoju Europsku Mekku kao u Saudijskoj Arabiji. I mic po mic, obzirom kako se oni brzo mnoze, krscanstvo vise ne bi ni postojalo na kontinentu. Boze sacuvaj, daliko bilo.