Već desetljećima Europljani su iz generacije u generaciju, ekonomski gledano, sve bogatiji. Naši djedovi imali su više od naših pradjedova, a naši roditelji više od svojih roditelja. Iz godine u godinu žitelji Starog kontinenta bivali su sve bogatiji, ali toj je sretnoj priči došao kraj, jer u posljednjih godinu i kusur dana Europljani su – postali siromašniji.
Američki The Wall Street Journal piše kako se kupovna moć u praktički svim zemljama Europe iz mjeseca u mjesec smanjuje. Francuzi jedu manje delicija poput pašteta od guščje jetre, a uz to piju i manjeg crnog vina, Španjolci štede na maslinovom ulju, Finci pale svoje saune na vjetrovite dane kada je električna energija jeftinija. U Njemačkoj je potrošnja mesa i mlijeka pala na najnižu razinu u posljednja tri desetljeća, a tržište organske hrane koje je do nedavno bilo u strelovitom usponu sada je u jednako takvom strelovitom padu. U Italiji se sazivaju krizni sastanci zbog cijena tjestenine koje su porasle dvostruko više od inflacije. Sličnih je primjera u različitim zemljama na stotine, a zbog pada potrošnje Europa je početkom godine zapala u recesiju.
VEZANI ČLANCI:
Sadašnje stanje u kojem se Europa našla nije se dogodilo preko noći. Njezino stanovništvo sve je starije, a uz to Europljani preferiraju sve više slobodnog vremena i kraći radni tjedan, što je kroz godine usporilo gospodarski rast i smanjilo produktivnost. Zatim su uslijedili već svima znana pandemija Covida-19 i rat u Ukrajini što je za posljedicu imalo prekidanje globalnih lanaca opskrbe i nagli porast cijena energenata i hrane. Reakcije vlada diljem kontinenta samo su pogoršale problem, jer da bi sačuvali radna mjesta vlastodršci su se uglavnom odlučivali za model subvencija koje su usmjeravali prema poslodavcima što je građane – potrošače – ostavilo u nezavidnoj poziciji kada je došlo do skoka cijena u trgovinama. Nasuprot Europljanima, Amerikanci su imali višestruke koristi od jeftine energije i paketa pomoći koje je njihova država umjesto na poslodavce usmjeravala uglavnom prema građanima kako bi ih potaknuli na potrošnju.
Europa inače ima moćnu izvoznu industriju te bi se u prošlosti stanovnici Starog kontinenta mogli osloniti upravo na nju. Međutim, Kina, koja predstavlja ključno europsko tržište, također je u ekonomskim problemima što se onda jako prelijeva i na Europu. Visoki troškovi energije i divlja inflacija kakva se nije vidjela od 1970-ih godina umanjuju konkurentnost europskih proizvođača na međunarodnim tržištima i narušavaju nekada harmonične radne odnose na kontinentu. S usporavanjem globalne trgovine europska ovisnost o izvozu – koji čini oko 50% BDP-a eurozone u usporedbi s 10% koliko taj postotak iznosi za Sjedinjene Države – postaje slabost.
VEZANI ČLANCI:
Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), potrošnja u 20 članica eurozone smanjila se za oko 1% od kraja 2019. godine. S druge strane, u SAD-u je u istom periodu povećana za gotovo 9%. Europska unija sada čini oko 18% ukupne svjetske potrošnje, a SAD oko 28%. Prije petnaest godina, EU i SAD su svaki činili otprilike četvrtinu ukupne svjetske potrošnje.
Prilagođeno inflaciji i kupovnoj moći, plaće su smanjene za otprilike 3% od 2019. godine u Njemačkoj, 3,5% u Italiji i Španjolskoj te 6% u Grčkoj. S druge strane, stvarne plaće u SAD-u povećane su za oko 6% u istom tom razdoblju. Prema podacima MMF-a gospodarstvo eurozone poraslo je oko 6% u posljednjih 15 godina, a SAD-a čak 82%. Izravna posljedica toga je da je prosječna zemlja EU siromašnija od svih saveznih država u SAD-u izuzev Idaha i Mississippija. Ako se sadašnji trend nastavi do 2035. godine će razlika između ekonomske proizvodnje po glavi stanovnika u SAD-u i EU biti jednako velika kao ona između Japana i Ekvadora.
S obzirom na rastuće troškove zaduživanja i potrebu europskih vlada da povećaju vojne izdatke ekonomisti očekuju povećanje poreza, što dodatno pritišće potrošače. A porezi u Europi već su visoki u usporedbi s drugim bogatim zemljama i iznose oko 40-45% BDP-a, u usporedbi s 27% u SAD-u. Američki radnici dobivaju gotovo tri četvrtine svoje plaće, dok francuski i njemački radnici zadržavaju samo polovicu zarađene plaće.
VIDEO Austrijanku šokirale cijene pizze na Jadranu: 'Pa to je skuplje od Austrije!'
Ursula i Borrell vode EU u propast. Postavljeni su lobiranjem, njih je postavio američki lobi i oni njemu služe za isisavanje EU. Dovoljno je pogledati kolike svote novca su isplatili za beskorisna cjepiva protiv covida,da bi poslije ta cjepiva uništavali. Ista stvar je sa ratom u Ukrajini, kompletno ga financira EU. Što direktno kešom i raznim donacijama i oružjem, a još daleko više brojnim sankcijama i kojima trpi ogromnu financijsku štetu. Tko profitira? Američki fondovi poput Black Rocka koji su suvlasnici u svim kompanijama od kojih je EU na neviđeno kupovala cijepiva, a ti isti američki fondovi su preuzeli kompletno europsko tržište naftom i plinom, a koliki udio imaju u američkoj vojnoj industriji koja če još godinama ostvarivati rekordne profite,to možemo samo nagađati.