Američki predsjednik Joe Biden očekivao se sinoć u Bruxellesu, gdje danas treba sudjelovati na summitu šefova država i vlada NATO saveznika, a kasnije poslijepodne i kao poseban gost na Europskom vijeću, summitu čelnika 27 država članica Europske unije. Daljnja potpora Ukrajini u obrani od ruske agresije, još oštrije sankcije Rusiji, poziv Kini i jačanje pritiska na tu zemlju da osudi rusku invaziju, ali i novosti oko smanjenja ovisnosti Europe o ruskom plinu - to su neke od najvažnijih stvari koje se očekuju od današnjeg dana velikih summita u Bruxellesu. Osim dva u formatu NATO-a i EU, planiran je i summit u formatu G7, skupine sedam najrazvijenijih država svijeta.
Video: Putin donio odluku: 'Isporuka našeg plina Europskoj uniji moći će se plaćati samo u rubljima'
"Opasni prijedlozi"
Europska komisija jučer je predložila da Unija iskorači u zajedničku nabavu plina po uzoru na način na koji je zajednički nabavljala cjepivo protiv bolesti COVID-19. Udruženim snagama, računa se, EU bi mogla ispregovarati povoljnije cijene i mogla bi uvjeriti stare i nove energetske partnere diljem svijeta da pronađu količine koje bi u znatnijoj mjeri što brže nadomjestile ogromne količine plina koje EU uvozi iz Rusije. A iz Bijele kuće su, uoči Bidenova polijetanja prema Europi, poručili kako američki predsjednik očekuje da će u Bruxellesu "objaviti zajedničku akciju jačanja europske energetske sigurnosti i smanjenja ovisnosti Europe o plinu iz Rusije".
NATO summit događa se prijepodne i na njemu Hrvatsku predstavlja predsjednik Republike Zoran Milanović, a potom većina šefova država i vlada seli iz NATO-a u "Europu", zgradu Europskog vijeća, gdje na summitu Hrvatsku predstavlja premijer Andrej Plenković. Dvojac u "tvrdoj kohabitaciji", kakvu Hrvatska u svojoj kratkoj povijesti još nije doživjela, mogao bi komotno i sjednicu dugo odgađanog Vijeća za nacionalnu sigurnost održati u Bruxellesu, ili u državnom zrakoplovu. Ali neće, svaki ima svoj program, svoj summit, a i letovi državnim zrakoplovom su im odvojeni. Milanovićev jučer predvečer, Plenkovićev danas.
Na oba summita očekuje se spominjanje Bosne i Hercegovine, oko koje su i Milanović i Plenković konstantno angažirani, što u javnim izjavama, što u državničkim i diplomatskim razgovorima iza zatvorenih vrata. BiH će biti spomenuta, uz Gruziju, kao zemlja partner kojoj EU i NATO žele pomoći da očuva suverenitet, teritorijalni integritet, stabilnost i otpornost od mogućih ruskih pokušaja destabilizacije.
Na summitu NATO-a očekuje se odluka o uspostavi četiri nove multinacionalne borbene skupine u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Time će NATO imati svoje borbene skupine u svim istočnim zemljama saveznicama koje su nekoć bile članice Varšavskog pakta. Podsjetimo, NATO na istoku nije imao vidljivije trupe sve do ilegalne ruske aneksije Krima, kada je, u znak reakcije na agresivnost Rusije prema Ukrajini, uspostavio borbene skupine u Poljskoj, Litvi, Latviji i Estoniji. Od nove prijetnje iz Rusije, i od invazije ruske vojske na Ukrajinu, te starije borbene skupine su se udvostručile u broju vojnika, a sada se i sam broj takvih borbenih skupina udvostručuje, tj. širi na zemlje u kojima toga dosad nije bilo. Hrvatska je sudjelovala u borbenim skupinama u Poljskoj i Litvi, a sada će i u Mađarskoj.
No, upravo bi mađarski premijer Viktor Orbán mogao biti kočničar nekih drugih velikih ideja jačanja NATO-ove obrane i odvraćanja na današnjem summitu u Bruxellesu. On je, naime, javno govorio da "na stolu u NATO-u postoje opasni prijedlozi", misleći vjerojatno na ideje nekih saveznika, među njima i Poljaka (do ove epizode vrlo bliskih Orbánu i Mađarskoj, ali u ovom slučaju više baš i ne), da NATO u Ukrajinu uputi neku vrstu međunarodne mirovne misije. Kad već (NATO) ne želi uspostaviti zonu zabrane letenja iznad Ukrajine, što je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i jučer spomenuo kao nešto na što saveznici nisu spremni jer bi uspostava takve zone vodila u rat Rusije i NATO-a.
- Članstvo u NATO-u nije, ali podrška Ukrajini je apsolutno na vrhu naše agende - rekao je glavni tajnik Jens Stoltenberg, najavljujući današnji summit. - Očekujem da će se saveznici dogovoriti o pružanju dodatne podrške, uključujući pomoć u kibernetičkoj sigurnosti, kao i u opremi koja će pomoći Ukrajini da se zaštiti od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji - dodao je glavni tajnik NATO-a.
Prijeti vetom
Europska komisija jučer je objavila i neke mjere kojima želi zaštititi sigurnost opskrbe hranom u EU, ali i u samoj Ukrajini. Članovi Europskog vijeća na summitu će razgovarati, i s američkim predsjednikom Bidenom, ali i sami među sobom, o tome koliko daleko EU želi ići u novom paketu sankcija protiv Rusije. Odnosno, hoće li te sankcije obuhvatiti i embargo na uvoz nafte iz Rusije, za što se zalažu Poljska i još neke države, ali čemu se protive Njemačka, Mađarska i još neki. Orbán prijeti da će uložiti veto na taj, još jedan od po njemu "opasnih" prijedloga koji su na stolu. Na sastanak Europskog vijeća s Bidenom, ali i na summit lidera G7, očekuje se da će se video vezom iz Kijeva uključiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Drugim riječima odrezao si granu na kojoj sjediš. Rusija uvodi „petrorublju” za ključne energente i to odmah a ne za 5 godina. I sada panika jer sve to kao nije bilo moguće predvidjeti. Blistavo....