Europski lideri u novu 2012. godinu ušli su vrlo oprezno i zapravo sa “sumornim” najavama budućnosti, barem ove kratkoročne, jednogodišnje. Novogodišnje čestitke svojim sugrađanima “obojili” su doista u tmurne boje koje ne obećavaju ništa dobroga, nego mukotrpna odricanja.
Svi do jednoga upozorili su na vrlo tešku godinu koja je tek počela. Kako je izjavila njemačka kancelarka Angela Merkel, ono što je Europa iskusila bio je najozbiljniji test u nekoliko desetljeća, no u 2012. godini nastavit će se “testiranje” moći članica Europske unije i odolijevanja novoj dužničkoj krizi i bit će još teža nego prethodna godina.
Test i odricanja
I francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio da kriza nikako nije završila, a talijanski predsjednik Giorgio Napolitano pak poziva na odricanja u ime budućnosti. Novogodišnja čestitka europskih vladara uslijedila je netom nakon što su vodeći ekonomisti prorekli vraćanje recesije u Europsku uniju i to već u prvom dijelu godine.
Trošak kredita koje su velike države eurozone poput Španjolske i Italije morale podići u posljednjih nekoliko mjeseci je rastao jer se vjerovnici ionako boje da vlade neće moći vraćati ni ovo što su do sada posudile. Uz to, rastao je pritisak na vlade diljem Europe, ne samo one koje koriste jedinstvenu valutu, da režu troškove kako bi uspjeli otplaćivati dugove.
Strahovi europskih lidera i ekonomista sada su usmjereni na novu recesiju koja bi mogla uslijediti upravo zbog velike izloženosti banaka diljem Europe prema velikom dužniku – Italiji.
Stoga ne čudi da je talijanski predsjednik Napolitano temeljio svoju čestitku na zazivanju odricanja u ime budućnosti mladih. Odricanja su jedini lijek za financijski kolaps Italije koji i dalje prijeti. Čelnica najmoćnije ekonomske države Europe Anglea Merkel u čestitarskom TV nastupu dodatno naglašava kako nema nikakve sumnje da će godina pred nama biti teža.
Ipak jaki Europljani
Istina, izlazak iz druge dužničke krize učinit će Europljane jačima te će, pobijede li financijske nedaće, biti snažniji nego neposredno prije ulaska u prvu krizu 2008. godine.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy kazao je pak u svom obraćanju da je svjestan kako su Francuzi u novu ušli zabrinutiji nego lani. Prema njemu, strukturne promjene su neminovne, kako bi se kriza ipak zaustavila i potaknulo rast gospodarstva. Istodobno je Sarkozy, koji želi u travnju biti ponovno izabran na čelno mjesto Francuske, obećao da unatoč padu rejtinga neće više biti proračunskih rezova.
ako je samo10% poto istine u ovim cestitkma stvari ne stoje najobolje za evropu deset godina duog cekanje za mnoge ce bit kasno