Općine Sali, Blato i Vir te gradovi Otočac, Imotski i Novska predvodnici su u novčanim potporama za rođenje djeteta. Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija imaju najviše besplatnih vrtića, Vukovarsko-srijemska županija daje 133 eura mjesečno obiteljima s četvero i više djece, a Grad Dubrovnik dodjeljuje stalnu godišnju naknadu za treće i svako sljedeće dijete od 4459,49 eura. Primjeri su to dobre prakse demografskih mjera jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj. Podatke o njima šestu je godinu zaredom nastavio prikupljati Središnji državni ured za demografiju i mlade, koji je u međuvremenu prerastao u Ministarstvo demografije i useljeništva.
Istraživanje kojim je bilo obuhvaćeno 127 gradova, 422 općine, 20 županija i Grad Zagreb (samo šest općina nije ispunilo anketni upitnik) pokazalo je da samo šest općina u Hrvatskoj ne isplaćuje naknade za rođenje djeteta. Među općinama, prosječna potpora za rođenje prvog djeteta ove godine iznosi 508 eura, što je 7,8 posto više nego lani. Potpora za drugo dijete iznosi 641 euro (povećanje od 7,5 posto), a za treće 918 eura (2,9 posto više nego lani). Zanimljivo je da su naknade koje gradovi isplaćuju za prvo i drugo dijete manje od onih koje isplaćuju općine i iznose 472, odnosno 636 eura, dok su za treće dijete više i iznose 1159 eura. Kod četvrtog djeteta potpora raste na 1305 eura za gradove i 1097 eura za općine. Kod petog i svakog sljedećeg djeteta potpora se povećava na 1343 eura u gradovima te na 1247 eura u općinama.
Za prvo dijete najveću naknadu za rođene bebe ima općina Sali na Dugom otoku, 7963 eura. Ova općina predvodi i što se tiče izdvajanja za drugo i treće dijete s istim iznosom naknade, s tim da za treće dijete istu naknadu isplaćuje i općina Blato na Korčuli. Za četvrto i peto dijete najviše izdvaja općina Vir (13.000 eura za četvrto i čak 26.000 eura za peto i svako sljedeće dijete). Visoki iznosi potpora ne isplaćuju se jednokratno, nego najčešće u ravnomjernim obrocima tijekom pet ili više godina.
Među gradovima prednjače Otočac s 1990 eura za prvo, Imotski s 2654 eura za drugo te Novska s 10.000 eura za treće, četvrto, peto i svako sljedeće dijete. Većina gradova i općina ima organiziran program predškolskog odgoja za vrtićku i jasličku dob.
POVEZANI ČLANCI:
Odlukom o uvođenju besplatnog vrtića za za svu djecu, Slavonski Brod i Velika Gorica postali su 33. i 34 jedinica lokalne samouprave, ali i prvi među većim gradovima u Hrvatskoj koji će provoditi ovu demografsku mjeru. Besplatne vrtiće već imaju gradovi Belišće, Obrovac, Sinj, Umag i Vrlika te općine Ivankovo, Nijemci, Baška, Smokvica, Bale, Saborsko, Gola, Kalinovac, Draž, Koška, Magadenovac, Čaglin, Mrkopalj, Dvor, Okrug, Otok, Trilj, Biskupija, Obrovac, Vir, Vrsi, Oriovac, Ploče, Pojezerje, Sokolovac, Čeminac, Kneževi Vinogradi. Lani su besplatnu uslugu dječjih vrtića imala 24 grada i općine.
Prosječna cijena roditeljskog udjela u dječjim vrtićima je 78 eura u općinama i 80 eura u gradovima za prvo dijete, odnosno 58 eura u općinama i 59 eura u gradovima za drugo dijete. Prosječna cijena roditeljskog udjela u jaslicama za prvo dijete je 92 eura u općinama i 86 eura u gradovima. Većina općina i gradova smanjuje iznos cijene koji plaćaju roditelji ovisno o broju djece, a posebice za treće dijete kada je cijena dječjih vrtića za roditelje nerijetko besplatna.
Sve više jedinica lokalne samouprave ulaže u mjere stambenog zbrinjavanja mladih obitelji, ali još uvijek ima 258 ili više od 50 posto onih koje ih uopće ne provode. Ipak, to je manje nego lani, kada ih je bilo 289. Među mjerama koje se provode najčešće su sufinanciranje kupnje prve nekretnine, smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa (u 112 gradova i općina djelomično, u 44 potpuno oslobođenje), sufinanciranje najamnine za stanovanje te koncesija ili darovanje zemljišta. Kupnju prve nekretnine sufinancira 11 posto gradova, 25 posto općina i 15 posto županija.
– Svako nastojanje da se financijskim, materijalnim ili nekim drugim mjerama utječe na demografsko stanje je dobrodošlo. Problem je samo u tome jesu li te mjere dobro osmišljene i cjelovite, što znači da zahvaćaju širok spektar različitih intervencija u društvu, te jesu li one dugoročne ili se provode samo dvije, tri ili četiri godine – prokomentirao je ranije za Večernji list demograf dr. sc. Dražen Živić.
GALERIJA Pogledajte kako se Tina Katanić mijenjala kroz godine
