Ako je itko sumnjao, u posljednjih 20 godina sve su države osnivačice unutrašnjeg tržišta EU – područja na kojem vladaju četiri slobode: sloboda kretanja kapitala, radnika, usluga i robe – od njega profitirale te zabilježile gospodarski rast.
Najviše su koristi izvukle Njemačka i Danska, a najmanje Velika Britanija, kaže se u studiji za njemačku Zakladu Bertelsmann.
Grčki paradoks
Podaci su to koji potvrđuju pretpostavku da veća integriranost znači i bolje iskorištavanje ekonomskih mogućnosti tržišta koje danas čini pola milijarde ljudi. Naravno, ako država ima koliko-toliko održivu ekonomiju. Europsko je tržište u razdoblju od 1992. do 2012. svake godine u prosjeku njemačkom gospodarstvu donosilo dobit od 37 milijardi eura. Preračunato, svaki je Nijemac godišnje “zaradio” 450 eura više nego prethodne godine. Ukupna korist unutrašnjeg tržišta za Njemačku možda se najbolje vidi po podatku da je ukupna dobit u dvadeset godina iznosila 779 milijardi eura, što čini trećinu njemačkog BDP-a. Najviše su po stanovniku zaradili Danci – svaki je Danac “utržio” 10.400 eura, za razliku od Britanca koji je u 20 godina zaradio mizernih 250 eura.
Tko najbolje prolazi na unutrašnjem tržištu, u koji je prije godinu dana ušla i Hrvatska? Prije svega ovisi o gospodarskim prilikama u samoj državi, koliko je ekonomija uopće sposobna proizvoditi i tu se vide razlike između razvijenijeg sjevera i manje razvijenog juga. Indikativan je slučaj Grčke: godišnje je po stanovniku zabilježen formalni prihod od 70 eura od zajedničkog tržišta, no realni prihodi istovremeno su godišnje bilježili pad od 190 eura zbog ekonomske krize.
Kako Juncker hoće
Uz nacionalno gospodarstvo, države koje su najviše profitirale od unutrašnjeg tržišta imaju iznimno snažne i razgranate veze s ostalim članicama, odnosno jako su dobro umrežene. Ukratko: ne isplati se biti izoliran. Britanija je možda najbolji primjer za samonametnutu izoliranost, koja prelazi puko odbijanje zajedničke valute, eura, koje je – kaže studija – uvelike olakšalo ekonomsku integraciju.
Glavni cilj u stvaranju unutrašnjeg tržišta je da građanima donese ekonomski prosperitet. Zajedničko tržište srž je europskih integracija i pospješuje ekonomski razvoj u svim članicama, kažu iz Zaklade. Pozitivni utjecaj tržišta, kažu, trebao bi biti poticaj za veću integraciju. No s tim se ne slažu svi. Vjerojatno će EU ipak krenuti putem jače integracije ako se slaganje većine državnika s izborom Jean-Claudea Junckera za šefa Europske komisije da iščitati kao podrška programu jače integracije. No rezultati istraživanja dat će zasigurno vjetar u leđa Britancima, koji manje ili više ozbiljno koketiraju s izlaskom iz Unije.
>>Čak je i Grčka više profitirala od EU nego Britanija
>>Uz Portugal, Hrvatska bilježi najveći skok u prodaji automobila
Tu zaradu ''po gradjanu'' si okacite macku o rep. Gradjani su opljackani, nacionalna bogatsva oteta narodima, sve banke, sve infrastrukture, sve drzavne profitabilne firme, sve vrijedno je oteto narodima. U svim drzavama. Dakle tko je zaradio, tko je napravio profit? Krupni kapitalisti naravno, banditi sto su privatizirali i pokrali sve gradjanima, Lobby, korporacije i slicni, a to ne treba dijeliti na gradjane. Nisu zaradili gradjani, nego oni. Sredjna klasa je pometena, imamo samo kapitaliste i sluge, robove i robovlasnike. Jos gore od Feudalizma. Oni se bar nisu krili, a ovi su podli mafijasi, pljackarosi.