U petom krugu glasanja u britanskom parlamentu zastupnici Konzervativne stranke za kandidate su izabrali Borisa Johnsona i Jeremyja Hunta, koji moraju uvjeriti stranačke članstvo da su baš oni najbolje osobe za čelnika stranke i za premijersko mjesto nakon ostavke Therese May. Pred njima je napornih pet tjedana tijekom kojih će morati pokazati tko ima bolji program za Veliku Britaniju i koji će od njih dvojice provesti manje štetan oblik Brexita, izlaska zemlje iz Europske unije.
“To je privatan život”
Od njih dvojice, barem što se tiče glasanja konzervativaca u parlamentu, Boris Johnson je favorit sa 160 osvojenih glasova, dok je Hunt na svoju stranu uspio pridobiti 77 stranačkih kolega. No baza koja će odlučivati o tome tko će postati premijer puno je šira. Stranka ima 140 tisuća članova koji će u srpnju odlučivati o novom premijeru. Rezultati će biti objavljeni 22. srpnja.
Iako je Johnson do sada imao obilatu podršku, nitko ne isključuje ni velike obrate. Jedan se u međuvremenu i dogodio. Policija je ispitala Johnsona zbog svađe s partnericom mu Carrie Symonds koja se dogodila u petak. U sitne noćne sate mogla se čuti i lomljava tanjura i vrištanje, a susjed je zbog svega toga pozvao policiju. Prije ovoga incidenta Johnson je u britanskoj javnosti uživao osampostotnu prednost pred Huntom te čak 27-postotnu prednost među biračima Konzervativne stranke. No svađa, koju su neki ocijenili kao obiteljsko nasilje, srozala je Borisovu prednost tako da sada Hunt za Johnsonom zaostaje svega 11 posto. Prema istraživanju Daily Telegrapha, bliskog Johnsonu, kontroverzni bivši gradonačelnik Londona i dalje ima 22 posto prednosti među torijevcima.
Na svim javnim događanjima Johnson je najmanje šest puta odbio komentirati ovaj incident odgovorivši da je riječ o njegovu privatnom životu, a ne o onome što on donosi Velikoj Britaniji kako premijer. No Hunt je kazao kako ovakve epizode u Johnsonovu privatnom životu upućuju na to da je on sigurnosni rizik za cijelu zemlju.
Utjecajniji članovi već sada govore da će novi premijer, tko god to bude, gotovo sigurno za nekoliko tjedana nakon stranačkih izbora morati raspisati izvanredne parlamentarne izbore. Naglašavaju kako je konzervativna većina u parlamentu tanka (svega pet-šest zastupnika) i kako još uvijek ima onih koji bi mogli napustiti stranku, ponajprije zato što im se na sviđaju ni Johnson ni Hunt. Identificirana su i dvojica zastupnika koji su u petom krugu glasanja namjerno glasala tako da njihovi listići budu nevažeći. Ovakav omjer snaga mogao bi dovesti do apsurdne situacije – da novi kandidat za premijera ne dobije povjerenje u parlamentu.
No prije nego što dođe do glasanja o povjerenju vladi u parlamentu, Johnson i Hunt morat će proći niz skupova namijenjenih članovima stranke na kojima će svaki od njih izlagati svoje ideje o tome kako upravljati zemljom, osobito u delikatnim trenucima izlaska iz EU. Bit će i više televizijskih sučeljavanja, kako stvari sada stoje glavna tema bit će upravo Brexit do kojeg mora doći do 31. listopada ove godine. U tom pogledu Boris Johnson vrlo je otvoren – on će izvesti Ujedinjeno kraljevstvo iz EU bez obzira na to bude li dogovora s Bruxellesom ili ne. Štoviše, on kani to učiniti i prije roka koje je trenutačno na snazi.
Obnašali iste funkcije
Politička karijera Borisa Johnsona traje već 22 godine. Od toga je sedam godina bio zastupnik u parlamentu, osam godina bio je gradonačelnik Londona, nakon čega se ponovno na četiri godine vratio u parlament. U svibnju 2016. Theresa May imenovala ga je ministrom vanjskih poslova, a tu je dužnost obavljao dvije godine. Njegova krajnje kontroverzna i nesvakidašnja osobnost izašla je na vidjelo kada je izabran za gradonačelnika Londona. No ipak, svoj je vrhunac doživio u dvije godine tijekom kojih je obavljao dužnost ministra vanjskih poslova. Gotovo da i nije bilo zemlje ili stranog političkog lidera kojega Johnson na ovaj ili onaj način nije uvrijedio, a netko je kazao da bi mu trebalo više od dvije godine (koliko je bio ministar) da se pošteno ispriča svima koje je izvrijeđao.
Još za vrijeme kampanje za referendum o izlasku Velike Britanije iz EU Johnson je otvoreno zagovarao Brexit, to je nastavio intenzivno raditi i kada je bio ministar vanjskih poslova. Prije godinu dana, zbog potpunog razilaženja s premijerkom Theresom May o načinu izlaska iz EU, Johnson je dao ostavku i posvetio se lobiranju za izlazak iz EU bez obzira na to hoće li biti postignut zadovoljavajući sporazum ili ne. U to vrijeme bili su jako glasni njegovi kritičari koji su ga podsjećali kako je u vrijeme kada je bio gradonačelnik Londona u više navrata izrazito pozitivno govorio o članstvu u EU. On je čak pokrenuo cijelu kampanju u kojoj je tvrdio da Velika Britanija svaki tjedan u EU šalje 350 milijuna funti, što je bio podatak bez ikakvih temelja. Žestoko je kritizirao sporazum koji je premijerka Theresa May postigla s Europskom unijom neprestano naglašavajući da će taj sporazum dovesti Ujedinjeno Kraljevstvo u podređeni položaj, odnosno u status kolonije.
Jeremy Hunt, s druge strane, bio je jedan od onih koji su se ispočetka protivili Brexitu, a poslije je ipak ponešto promijenio mišljenje. No ipak, on u britanskoj javnosti nosi nadimak “Theresa u hlačama”. Ima zaista bogatu političku karijeru – bio je ministar zdravstva, i to najdulje u povijesti, a obnašao je i dužnost ministra kulture. Uz to bio je glavni čovjek nadležan za organizaciju i održavanje o Olimpijskih igara u Londonu. Njegova politička karijera započela je prije 14 godina, a prije toga bio je profesor engleskog u Japanu i poduzetnik. Nakon ostavke Borisa Johnsona, Theresa May imenovala ga je za ministra vanjskih poslova, što je dužnost koju i sada obnaša.
Za vrijeme kampanje za referendum o ostanku ili izlasku iz EU Hunt je bio na strani onih koji su se zalagali za ostanak, no sada kaže da bi, ako dođe do drugog referenduma, bio na strani koja zagovara izlazak. Mišljenje je promijenio, kaže, isključivo zbog bahatosti i arogancije Europske unije u pregovorima s Velikom Britanijom. On je najavio da će kao premijer pokušati pregovorima dogovoriti “novi i kredibilni plan izlaska”. Takvo mišljenje moglo bi mu priskrbiti podršku onih konzervativaca koji ne žele tvrdi Brexit, izlazak koji bi zemlju mogao skupo koštati. No ipak, Hunt ne isključuje ni izlazak bez dogovora ako se pokaže da pregovori s Bruxellesom ne vode nikamo. No zanimljivo je i to da on 31. listopada ne vidi kao datum koji je posljednji rok za napuštanje EU. Smatra da bi se tu mogle postići neke odgode bude li se vidjelo da pregovori idu u dobrom smjeru.
Pobornici Brexita u Borisu Johnsonu vide osobu koja će zemlju izvesti iz EU u najkraćem roku, bez pretjeranih odgađanja i zaobilaženja. No zanimljivo je da oni koji nisu za Brexit obojicu vide kao političare koji ne mogu donijeti nikakvu konkretnu korist Velikoj Britaniji. Neki odlaze toliko daleko da ih obojicu smatraju štetočinama koje će prvo uništiti svoju stranku, a onda i cijelu državu. Građani, ali i politička javnost, cijelu ovu priču oko izbora novog lidera konzervativaca i novoga premijera vidi kao produljenje agonije koja traje predugo. No na kraju će sve biti u rukama članova Konzervativne stranke.
U svakom slučaju, unutar stranke bit će lobiranja i zavrtanja ruku. Ako dođe do prijevremenih izbora, politička kriza u zemlji mogla bi se još više produbiti, a Konzervativna stranka mogla bi se raspasti i u velikoj mjeri izgubiti svoj utjecaj.
VIDEO Incident britanskog ministra:
Ovo ce biti europski trump ako pobijedi.