Povjerenstvo otvorenog tržišta američke središnje banke (FED) jučer je razradilo zadnje detalje za početak smanjivanja FED-ova portfelja vrijednosnih papira vrijednog oko 4500 milijardi dolara, odnosno za početak “normalizacije“ američke monetarne politike.
Ta “normalizacija“ znači postupno ukidanje “izvanrednih“ poticajnih mjera koje je američka savezna centralna banka pokrenula 2007. godine da bi smirila veliku financijsku paniku koju je izazvao slom naplate hipotekarnih kredita odobrenih siromašnijim Amerikancima.
A što će svijetu donijeti “normalizacija“ ili “stezanje“ američke monetarne politike, to je prilično neizvjesno: bez presedana je u povijesti novčarstva, a jedino što je izvjesno jest da će nakon FED-a smanjivanje svojih bilanci započeti i Europska centralna banka i Centralna banka Japana.
FED je 2007. godine počeo kupovati vrijednosne papire nakon što je ciljanu kamatu po kojoj si američke banke međusobno posuđuju novac spustio na nulu pa je više nije mogao spuštati. Pritom je imao tri glavna cilja. Prvi je bio jamčiti vrijednost američkim državnim obveznicama i vrijednosnicama državnih agencija kad je (privatno) tržište kolabiralo. Drugo, izazvati njihovu nestašicu na tržištu i time im povećati cijenu, a sniziti prinos, i tako utjecati i na snižavanje kamata u gospodarstvu, što je trebalo potaknuti privatnu potrošnju.
Naposljetku, snižavanje prinosa na nerizične papire trebalo je okrenuti investitore prema rizičnijim obveznicama i dionicama poduzeća. Sve se to FED uspio pa se nezaposlenost u SAD-u spustila na samo 4,4 posto. No, pojavio se problem kako taj proces vratiti natrag, a pritom ne ugroziti ekonomski oporavak.
“Normalizaciju“ je FED započeo dizanjem kamate na 1,00 do 1,25 posto, no vrijednosne papire koje je akumulirao neće prodavati na tržištu. Novac koji od američkog ministarstva financija i državnih agencija dobije za obveznice koje dospiju na naplatu neće na tržištu reinvestirati, nego će ga “sterilizirati“, odnosno povući iz uporabe. To će FED činiti vrlo postupno i oprezno i pritom će neprekidno detaljno izvještavati javnost i financijska tržišta o tome što čini i kakve posljedice izaziva.
U početku FED neće reinvestirati mjesečno po šest milijardi dolara koje naplati za državne obveznice, a u 12 mjeseci taj će iznos dići na 30 milijardi mjesečno. Od novca koji dobije za obveznice državnih agencija, izdane na temelju hipotekarnih kredita, u početku će “sterilizirati“ po četiri milijarde dolara, a u godini dana će taj iznos postupno povećati na 20 milijardi dolara mjesečno. I tako sve dok Povjerenstvo ne procijeni da FED ne posjeduje više vrijednosnica nego što mu treba za učinkovito provođenje monetarne politike, a to će biti svakako znatno više nego prije početka krize 2007. godine, kada je FED u državnim “papirima“ imao pet puta manje novca.
A što će FED-ovo “stezanje“ monetarne politike značiti za Hrvatsku? Samo jedno: skuplje refinanciranje. Jer, dekada jeftinog novca danas završava u cijelom svijetu.
Završava za SAD. Neki dan je guverner ECB-a rekao da nastavljaju ekspanzivnu monetarnu politiku. To može dovesti do rasta vrijednosti dolara u odnosu na euro, čime bi se mogla povećati izvozna korist za eurozonu u odnosu na SAD.