Kada je talijanska premijerka Giorgia Meloni predstavila svoj glavni plan za presretanje, pritvaranje i procesuiranje tražitelja azila u Albaniji, to je predstavljeno kao veliki odgovor na europsku migracijsku krizu. Ali godinu dana i 67,5 milijuna eura kasnije, shema je zapela u pravosudnom limbu bez mogućnosti obrade tražitelja azila, praznih zgrada koje se već raspadaju i talijanskog osoblja koje se vraća kući.
"Izgledalo je kao grad duhova", izjavila je za POLITICO supredsjednica Volt Europe Francesca Romana D'Antuono, koja je krajem studenog posjetila pritvorni centar u Gjadëru i sudjelovala u prosvjedima protiv kampa s lokalnim aktivistima. "Ali onda, kad smo ušli, bilo je dosta policije", dodala je. "Poanta je u tome da cijeli dan ne rade ništa, jer zapravo nemaju što raditi." Prema njezinim riječima, viši policijski časnik koji ih je pratio u posjetu bio je nezadovoljan njihovim ispitivanjem osoblja. "Mislim da osjećaju apsurdnost svega", rekla je.
U listopadu je prvih 16 migranata iz Bangladeša i Egipta stiglo u centre na talijanskom ratnom brodu. No u roku od sedam dana svih 16 vraćeno je u Italiju nakon što su imigracijski suci pri rimskom sudu odbacili plan. Krajem studenog dio talijanskog osoblja zaposlenog u Medihospesu, tvrtki koja upravlja poslovanjem centara, počeo se vraćati u Italiju.
Izvori u talijanskom veleposlanstvu rekli su za POLITICO da unatoč smanjenju osoblja prošlog mjeseca sve stanice ostaju u potpunosti popunjene – zajedno s policijskim smjenama koje rade danonoćno – u slučaju da se iznenada pojavi val izbjeglica. Projekt predviđa prihvatni centar u Shëngjinu, gdje se prvo dovode izbjeglice koje je uhvatila talijanska obalna straža, obrađuju se njihovi osobni podaci i nude im se početne zdravstvene usluge. Drugi dio operacije, zatočenički logor u Gjadëru, nalazi se u unutrašnjosti oko 8 kilometara od regionalnog grada Lezhë.
Shëngjin je također služio kao centar za zadržavanje afganistanskih izbjeglica, posebno nakon što su se talibani vratili na vlast u Afganistanu u kolovozu 2021. Unatoč svojoj ulozi privremenog skloništa, mnoge su izbjeglice ostale tamo zaglavljene gotovo dvije godine, čekajući zeleno svjetlo da se presele u Sjedinjene Države. Sandër Marashi, šef luke u Shëngjinu, rekao je da iako nijedan migrant nije stigao tjednima, "cijelo talijansko osoblje još je uvijek u luci i u centru, i oni upravljaju svime ovdje."
Mještani u ljetovalištu Shëngjin kažu da policija provodi dane odmarajući se u Rafaelo Resortu s pet zvjezdica, sunčajući se i blagujući morske plodove dok njihovi policijski automobili Carabinieri stoje parkirani ispred. Albanski mediji izvještavaju kako se osoblje u Gjadëru, smješteno u planinskom selu s tek nekoliko stotina mještana, osjeća izolirano, suočava s monotonijom te sve češće izražava nezadovoljstvo prema kolegama iz Shëngjina, za koje tvrde da uživaju u lagodnijem načinu života. U članku objavljenom u internom časopisu talijanske zatvorske policije navodi se kako su, zbog nedostatka izbjeglica, lokalni zatvorski službenici u Gjadëru preusmjerili pažnju na spašavanje i druženje s napuštenim psima lutalicama iz okolnog sela.
U travnju je talijanska vlada dodijelila 65 milijuna eura za izgradnju dva centra i još 2,5 milijuna eura za troškove talijanskog osoblja u 2024. Sveukupno, vlada je procijenila da će potrošiti oko 680 milijuna eura u sljedećih pet godina na održavanje i vođenje centara. U međuvremenu, talijanska vlada čeka odluku Suda pravde Europske unije, koja bi trebala biti donesena ovog proljeća, o tome je li obrada migranata u trećoj zemlji u skladu sa zakonima EU. "To je samo vrlo skupa čekaonica", rekla je za POLITICO članica Europskog parlamenta Volt Anna Strolenberg, koja je s D'Antuonom posjetila centar u Gjadëru.
Ipak, talijanska policija zaposlena u Albaniji s tako malim učinkom dobila je znatno povećanje plaća. Dok je prosječna plaća časnika manja od 2000 eura u Italiji, oni koji su stacionirani u Albaniji mogu zaraditi i do 6000 eura. Jedna albanska televizijska emisija tajno je snimila skupinu talijanskih policajaca u centru Shëngjin koji su priznali da većinu vremena provode u hotelskoj sauni jer nisu imali što drugo raditi.
Strolenberg je tvrdio da je plan Meloni za centre za obradu u Albaniji bio nerealan od samog početka. "Italija godišnje vrati oko 3000 ljudi ili manje, a u Albaniji su htjeli obraditi oko 3000 ljudi mjesečno", rekla je. Objekti se već počinju raspadati, dodala je europarlamentarka. "U bolnici se već moglo vidjeti kako voda kaplje sa zidova", rekla je. "A na tlu voda nije htjela nestati." Dodala je da je teško zamisliti kako će se ta ustanova ponašati kada postane naseljena.
Od inauguracije dvaju centara 11. listopada projekt je dobio pohvale od europskih čelnika, uključujući predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i britanskog premijera Keira Starmera, koji su oboje izrazili interes za preslikavanjem pristupa drugdje. Von der Leyen pohvalila je projekt i nazvala ga "inovativnim rješenjem", tražeći od drugih čelnika EU da izvuku "lekcije iz talijansko-albanskog protokola".
Uoči posljednjeg europskog summita krajem listopada, Meloni je vodila neformalni sastanak o "migraciji i inovativnim rješenjima" kako bi angažirala druge čelnike EU "zainteresirane za pitanje migracija". No Strolenberg kaže da je otvaranjem centara Meloni samo dala lažnu nadu i europskim čelnicima i stanovnicima EU. "Drugi političari u Europi gledaju na ovaj dogovor i nadaju se da će uspjeti, da može biti nacrt za druge stvari", rekla je, tvrdeći da će razgovori o migraciji kao rezultat toga postati "još više polarizirani".
I Strolenberg i D'Antuono tvrdili su da čak i ako projekt propadne, to neće biti politički poraz za Meloni. "Narativ sada u Italiji jest da ako se projekt ne dogodi, to nije zato što to nije dobra ideja, već zato što postoje komunistički suci koji sve uništavaju", rekao je D'Antuono, naglašavajući napade Meloni i njezinih političkih saveznika usmjerenih prema, kako tvrde, naprednom pravosuđu. "I dalje će izgledati da je barem ona [Meloni] učinila najbolje što je mogla", rekao je Strolenberg.
U međuvremenu, pozornost je također usmjerena na institucije poput Suda pravde EU, čija je presuda omogućila rimskom sudu da zahtijeva da se šačica izbjeglica poslanih u Albaniju od listopada vrati u Italiju. "Europski parlament skreće udesno. Europske vlade skreću udesno. Koliko dugo će trajati sudska vlast? Ne vjerujem da će još dugo trajati, jer se i zakoni razvijaju s političkim moćima", rekao je D'Antuono.
FOTO Ovaj potez stranca na glavnom zagrebačkom trgu oduševio je jednu gospođu
EU sustavno uništava samu sebe i tako već desetlječima! Dok se oni bore za "ljuska prava" koja to i nisu, već su ideološke ideje - ekonomija, zbog koje i je nastala EU, propada! EU je tvorevina koja funkcionira savršeno u mirnim vremenima, ali čim dođe do pandemija, ratova ili nemira - puca po šavovima!