Financijska agencija (Fina) je od stupanja na snagu novog Stečajnog zakona podnijela 1070 prijedloga za otvaranje stečajnog postupka za pravne osobe koje imaju neizvršene osnove za plaćanje u neprekidnom razdoblju od 120 dana i koje imaju zaposlenih te ukupno 19.725 zahtjeva za provedbu skraćenog stečajnog postupka.
Novi Stečajni zakon stupio je na snagu 1. rujna prošle godine, a jedna od najvažnijih novina tog zakona je automatsko pokretanje stečaja kada je račun tvrtke blokiran dulje od 120 dana.
Fina je podnijela ukupno 19.725 zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka. Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka, 18.104 zahtjeva podnesena su za pravne osobe koje su na dan stupanja na snagu Stečajnog zakona u Očevidniku imale neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 ili više dana i koje nemaju zaposlenih (sukladno odredbi članka 444. stavak 1. Stečajnog zakona), dok je 1621 zahtjev podnesen za pravne osobe koje imaju neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana i koje nemaju zaposlenih (sukladno odredbi članka 429. stavak 1. Stečajnog zakona), navode iz Fine.
Novi Stečajni zakon, naime, regulira i skraćeni stečajni postupak, koji se provodi nad pravnim osobama koje nemaju zaposlenih, imaju neizvršene osnove za plaćanje u neprekidnom razdoblju od 120 dana te ako nisu nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskoga registra. Zakon u članku 429. regulira da je Fina dužna u podnijeti zahtjeve za provedbu skraćenog stečajnog postupka u roku od osam dana od isteka neprekidne blokade od 120 dana.
No kako je riječ o velikom broju tvrtki za koje bi se automatski trebao pokrenuti stečaj, člankom 444. utvrđeni su rokovi za podnošenje zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnog postupka. Tako su prve na redu tvrtke bez zaposlenih i s više od tisuću dana blokade, potom one u blokadi od 360 do tisuću dana, a nakon toga dugotrajno blokirane tvrtke koje imaju zaposlene.
Fina je nedavno objavila kratku analizu pravnih osoba blokiranih 120 i više dana.
Prema tim podacima, krajem prošle godine u blokadi su bile 21.043 pravne osobe, s ukupnom vrijednošću neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 18,1 milijardu kuna, a među njima prevladavaju pravne osobe blokirane 120 i više dana, s udjelom u ukupnom broju od 81 posto, a u ukupnom dugu od 90 posto.
Krajem 2015. godine, naime, u blokadi 120 i više dana bijle su 17.093 pravne osobe, a njihov je dug iznosio 16,34 milijarde kuna. Kod tih je pravnih osoba krajem prošle godine bilo zaposleno 7912 radnika ili nešto više od polovine (50,6 posto) radnika koji rade u blokiranim poduzećima.
Analiza je pokazala i da je najveća koncentracija iznosa blokade kod pravnih osoba bez zaposlenih - krajem prosinca prošle godine u blokadi 120 i više dana bilo je 13.312 pravnih osoba bez zaposlenih, a njihov je dug iznosio 12,2 milijarde kuna.
Nešto manje od 20 posto insolventnih pravnih osoba s većim udjelom zaposlenih (48,1 posto) opterećeno je s 19,7 posto iznosa neizvršenih osnova, a radi se o onima koje zapošljavaju jednoga ili dva radnika. Naime, 3194 pravne osobe blokirane više od četiri mjeseca dugovalo je krajem prošle godine 3,2 milijarde kuna, a u tim je tvrtkama zaposleno 3808 radnika.
Na pravne osobe s tri i više zaposlenih odnosilo se samo 5,8 posto ukupnoga iznosa prijavljenih neizvršenih osnova ili iznos od 942,6 milijuna kuna. Te pravne osobe, njih 587, činile su krajem prosinca svega 3,4 posto ukupnoga broja insolventnih pravnih osoba, no u njima je bilo zaposleno 4104 radnika, što je više od polovine (51,9 posto) ukupno zaposlenih u pravnim osobama blokiranim 120 i više dana, pokazala je analiza Fine.
>> Tvrtka bivšeg šefa HDZ-ova odjela za komunikacije u skraćenom stečaju
Kad sve pozatvaraju, možda da se država sama okuša u poduzetništvu..pa da vide kako je to malo..