Agencija Fitch potvrdila je u petak kreditni rejting Hrvatske 'BBB+' uz pozitivne izglede, a takav rejting potkrijepljen je pokazateljima upravljanja i BDP-a po stanovniku, uz članstvo u EU i eurozoni, izvijestilo je Ministarstvo financija u petak navečer. "Zadovoljni smo porukama koje je agencija Fitch navela u svom izvješću gdje je prepoznata važnost članstva u europodručju, kao i postignuća u pogledu političke, gospodarske i financijske stabilnosti, smanjenja udjela javnog duga u BDP-u te provedbe reformi u okviru Plana oporavka i otpornosti, što potvrđuje predanost Vlade provedbi reformi i poboljšanje institucionalnih kapaciteta", istaknuo je ministar financija Marko Primorac.
Naveo je kako će fiskalna politika i u narednom razdoblju biti usmjerena prema jačanju fiskalne održivosti, vodeći istodobno računa o socijalnoj uključivosti te o jačanju konkurentnosti i otpornosti našega gospodarstva. "Posebnu pozornost posvetit ćemo trajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, ispod praga od 60 posto, te održavanju proračunskog manjka ispod referentne razine od tri posto BDP-a. Time ćemo stvoriti preduvjete za daljnji rast kreditnog rejtinga Hrvatske kako bi prvi put dosegnuo razinu A, odnosno iznadprosječnu kreditnu razinu", rekao je Primorac.
Agencija Fitch navodi kako pozitivni izgledi odražavaju otpornost Hrvatske na nedavne vanjske šokove, pri čemu su visok nominalni rast BDP-a i razborita fiskalna politika doveli do značajnog smanjenja javnog duga mjereno postotkom BDP-a. Također, agencija Fitch je utvrdila kako je na kraju 2023. hrvatski realni BDP bio gotovo 16 posto veći u usporedbi s razinom prije pandemije u 4. kvartalu 2019. godine.
VEZANI ČLANCI:
Ujedno procjenjuju da bi gospodarski rast u razdoblju 2024.-2025. trebao prosječno iznositi 3,2 posto, dok se prosjek europodručja procjenjuje na 1,1 posto. Također, Fitch očekuje i u narednim godinama daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Posebno se ističe da je Hrvatska među najuspješnijim državama EU u povlačenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a brz napredak u provedbi reformi sadržanih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti doveo je do toga da je Hrvatska već primila više od polovice svoje ukupne alokacije bespovratnih sredstava.
Agencija Fitch nadalje navodi kako bi provedba projekata financiranih EU sredstvima u kombinaciji s provedbom strukturnih reformi, mogla potaknuti jačanje potencijalnog rasta i dodatno ubrzati ekonomsku konvergenciju u odnosu na prosjek EU, priopćilo je Ministarstvo financija.
FOTOGLAERIJA Iz nje je pokradeno sve što je imalo vrijednost: Od ponosa Đakova ostali su samo zidovi i šuma na krovu
Za vrijeme Milanovićevog vođenje države firme su se zatvarale, poslovi su se gubili svakodnevno i takva situacija zahtijevala je brze i odlučne poteze. No umjesto poteza koji bi išli u smjeru rasterećenja gospodarstva, dobili smo nova porezna opterećenja, a vlada je sve učinila da spasi ionako glomazan javni sektor. Zbog toga je Hrvatska izgubila cijelo desetljeće i znatno zaostala za zemljama poput Češke, Slovačke ili Poljske te završila među najnerazvijenijim članicama Europske unije. Od 2011. su ostale države snažno ekonomski rasle nakon globalne financijske krize, ali ne i Hrvatska, koja je i dalje nastavila padati u svim ekonomski pokazateljima, do samog kraja mandata nesretne Kukuriku koalicije.