Francuska javna televizija od 5. siječnja 2009. godine neće smjeti
objavljivati reklame između 20 sati navečer i 6 ujutro, a nakon 2011.
zabrana će se prenijeti na cjelodnevni program državnih kanala.
Zakon je donesen na prijedlog francuskog predsjednika Nicolasa
Sarkozyja, koji je obećao da će javnu televiziju financirati država i
na taj način im omogućiti da neopterećeni financijama rade sadržajnije
programe.
U rukama predsjednika
Francuski predsjednik Sarkozy će imenovati i sve ravnatelje javnih
medija. Gubitak od reklama nadomjestit će oporezivanjem telefonskih i
internetskih operatera te vlasnika privatnih postaja.
Zakon nije prošao bez otpora, a protivnici ukidanja reklama s javne
televizije optužuju Sarkozyja da pogoduje vlasnicima privatnih kanala,
među kojima je i jedan blizak Sarkozyjev prijatelj. Francuski potez
mogao bi naići na plodno tlo i u Hrvatskoj, ali je problem što kod nas
što država nije financijski dovoljno jaka da na sebe preuzme
financiranje cjelokupnog programa HRT-a. I kod nas se svako malo pojave
ideje o oporezivanju mobitela, ali zagovornici smatraju da bi taj porez
trebao ići prema zdravstvu ili državnom proračunu, a ne HRT-u.
Posljednjih godina padaju prihodi HRT-a od reklama, lani su pali 11
posto, na 365 milijuna kuna. Udio u prihodu od reklama spustio se na 25
posto, a prije je bio i 40 posto.
Sadašnji propisi dopuštaju javnoj televiziji da po satu objavljuje samo
devet minuta reklama, uz neke izuzetke kad su posrijedi vjerske
emisije, ali i filmovi, koje Hrvatska radiotelevizija ne smije
presijecati reklamnim porukama.
Hašim Bahtijari, član Vijeća HRT-a, kaže da se javna televizija drži zakonskih obveza.
– Bilo je nekih prigovora s RTL-a i Vijeća za medije, nakon čega smo
zatražili od ravnatelja da nam svaka tri mjeseca podnosi izvještaj.
Znalo se ponekad dogoditi da termin od devet minuta bude premašen, ali
uglavnom iz tehničkih razloga – objašnjava Bahtijari.
Dobar znak
Kaže da je micanje reklama iz programa javne televizije u Francuskoj
dobar znak i pokušaj da se uloga i značenje javnog medija stavi na
pravo mjesto.
– Gledanost je važan kriterij, ali ne smije biti glavni kriterij za to
treba li neki program biti zastupljen na javnoj televiziji – naglašava
Bahtijari.
HTV-u sigurna milijarda kuna od TV pretplatnika
Prošle je godine HRT skupio oko milijardu kuna od TV pretplatnika koji plaćaju 73 kune mjesečne pristojbe. Prema zakonu, pristojba iznosi 1,5 posto prosječne plaće u protekloj godini i korigira se jednom godišnje u ožujku, kad se objave podaci o prosječnoj zaradi u prošloj godini. Ti prihodi godišnje rastu oko pet posto jer raste i plaća. HRT-u je dopušteno u sat vremena TV programa ubaciti devet minuta reklama, ali kritičari, posebice komercijalne televizije, smatraju da je to previše te da bi reklame trebalo srezati na šest minuta, jer devet minuta donosi previše komercijalizacije. Većina europskih zemalja važe koliko je komercijalizacija javnih TV kanala nužna te donose dodatna ograničenja. Obvezna pretplata postoji u gotovo svakoj državi, ovisno o standardu. Godišnja pristojba u BiH iznosi oko 36 eura, a plaća se uz telefonski račun, Česi plaćaju 56 eura godišnje, Grci 52 eura preko računa za električnu energiju, Irci 158 eura, Talijani 99,60 eura.
