Da, ubijao sam. Najviše žene i djecu. Uglavnom bih im prerezao grkljan, a nakon toga bih nastavio nožem i palicom unakažavati njihova beživotna tijela. Ali nisam kriv. Isto kao što nisu krive ni moje žrtve. Jedini krivci u svemu ovome su doktori koji su me pustili iz azila za mentalno bolesne. Umjesto da su me zauvijek ostavili zaključanoga, oni su me potjerali i prisilili da besciljno lutam po Francuskoj i protiv svoje volje ubijam nevine ljude – dio je obrane koju je 26. listopada 1898. godine pred sucem i porotom iznio Joseph Vacher, jedan od prvih i najbrutalnijih serijskih ubojica u francuskoj povijesti, koji je zbog načina „ponašanja“ prema svojim žrtvama prozvan francuskim Jackom Trbosjekom. Sam je, nakon što je uhvaćen, priznao kako je ubio jedanaestero ljudi, ali pretpostavka je kako se u tri godine svog lutanja po ruralnim dijelovima Francuske dočepao najmanje 27 žrtava, a prema nekim teorijama, bilo ih je i više od pedeset.
Izradio nacrte za laboratorij
U jedan pohod krenuo je i u jesen 1897. godine kada je usred šume blizu Ardechea napao ženu u četrdesetim godinama. Prišao joj je s leđa i najprije joj jednom rukom prekrio usta, a drugom je zgrabio za vrat. Srušio ju je na pod, ali se žena u trenutku dok je iz korica vadio nož uspjela nakratko istrgnuti iz njegova stiska te počela vrištati i zvati upomoć. Vacherova nesreća je bila ta da su se u blizini nalazili njezin suprug i sin, koji su brzo dotrčali i uspjeli ga svladati i zarobiti, nakon čega su otišli u susjedno selo po policiju koja je stigla šest sati kasnije i premjestila ga u zatvor.
Po, tako reći, kratkom postupku, francuski Jack Trbosjek osuđen je na tri mjeseca zatvora zbog napada na ženu, što ga nije previše uzrujalo jer mu se slična situacija jednom već dogodila. Međutim, ovoga puta imao je nesreću da je naletio na pronicava inspektora Émilea Fourqueta koji je posumnjao kako bi upravo Vacher mogao biti serijski ubojica koji već godinama sije strah po ruralnim dijelovima Francuske. Nakon nekoliko tjedana Vacher je priznao kako je počinio jedanaest ubojstava, ali od početka je tvrdio kako to nije činio svojom voljom, odnosno igrao je na kartu ludila.
Nadao se da će tako izbjeći smrtnu kaznu. Problem je bio to što u tom trenutku nitko nije bio siguran je li doista riječ o ludom čovjeku ili vrlo lukavom manipulatoru.
– Ako itko može riješiti ovaj slučaj, onda je to Alexandre Lacassagne. U cijeloj Francuskoj, osim možda Alphonsea Bertillona, trenutačno nema stručnije osobe za ovo pitanje. Predlažem da ga angažiramo – kazao je svojim suradnicima Émile Fourquet, a oni su to objeručke prihvatili.
Lacassagne je postavio jasna pravila po kojima bi se svaka obdukcija trebala raditi – napisao je džepni priručnik koji je ubrzo postao svojevrsna biblija svakog mrtvozornika. Nakon što je postao redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Lyonu, tamo je prema njegovim nacrtima sagrađen u to vrijeme najmoderniji forenzički laboratorij u sredini, kojeg se nalazio okrugli stol koji se mogao okretati za 360 stupnjeva i podizati i spuštati. Bio je jedan od pionira balistike, koji je razvio nekoliko kemikalija po kojima je mogao odrediti prije koliko je vremena žrtva ubijena, je li bila otrovana, znao je po kretanju insekata na tijelu odrediti vrijeme smrti... Osim fizičkog proučavanja žrtava, izuzetno ga je zanimao i psihološki aspekt koji bi dovodio do ubojstava, pa stoga i ne čudi kako se upravo njega smatra ocem forenzičke psihologije.
Proučio sva tijela francuskog Trbosjeka
– Joseph Vacher je prvo tvrdio da je lud, odnosno da ima nekontrolirane ispade zato što ga je kao dječaka ugrizao bijesni pas. Zatim je malo promijenio priču te kazao kako misli da je ludilo od kojeg pati uzrokovano lijekom koji je dobio nakon tog ugriza. Nakon toga je za svoje stanje počeo okrivljivati bolnu operaciju testisa koju je prošao, da bi na kraju kazao kako ipak misli da su te njegove epizode ludila uzrokovane ozljedama na desnoj strani glave koje si je nanio kada je neuspješno pokušao počiniti samoubojstvo pucajući si u glavu iz revolvera. On je sve to pomno isplanirao želeći se prikazati luđakom – tvrdio je pred sucem i porotom Lacassagne, koji je detaljno proučio svako od tijela koje je francuski Jack Trbosjek ubio.
– On je brutalni ubojica koji je odgovoran za sva djela koja je počinio – kazao je u svom zaključku Lacassagne, koji je Vachera nazvao psihopatom, što je pojam koji je smislio upravo Lacassagne i tada ga prvi put za nekoga upotrijebio. Poroti je trebalo točno 15 minuta da Vachera proglase krivim, ali ne i ludim. Osuđen je na smrt i pogubljen godinu dana poslije.
