Gdje je nestao Jack Ma, kineski milijarder i tehnološki mogul, koji u javnosti nije viđen već dva mjeseca? Nakon što je kineska vlada odlučila izvršiti pritisak na njegov poslovni imperij, osnivaču kompanije za online trgovinu Alibaba, jedne od najmoćnijih elektroničkih kompanija na svijetu koju nazivaju i “kineskim Amazonom”, gubi se svaki trag.
No, ti tragovi vode u prošlu jesen kada je, u studenom, Jack Ma tijekom konferencije u Šangaju kritizirao kineske državne bankare i kada je globalne financijske zakone koje provodi Kina nazvao “klubom starih ljudi”, dodajući kako “nije moguće koristiti jučerašnje metode za regulaciju budućnosti”. Je li si time zapečatio sudbinu, ugrozio život? Kako bilo, odgovor kineskih vlasti bio je brz i snažan. Već koji dan poslije, država je uvela pravila koja su spriječila ulazak Maove financijsko-tehnološke kompanije Ant Group na tržište dionica. Potom su, tijekom prosinca, kineski regulatori pokrenuli istragu vezanu uz navodni sukob interesa u Alibabi. Pritisaka je bilo i prije.
Donedavno najbogatijem čovjeku Kine sa sveukupnim kapitalom većim od 60 milijardi dolara, vrijednost je pala za 12 milijardi nakon uvođenja novih regulativa i povećanog vladina pritiska na financijsko-tehnološku industriju, stoga Ma trenutačno vrijedi 50,6 milijardi dolara, što ga prema Bloombergu čini četvrtim najbogatijim čovjekom Kine.
Prema navodima Financial Timesa, Ma je posljednji put viđen tijekom sudjelovanja u afričkom reality showu “Africa’s Business Heroes” gdje je nastupio kao jedan od sudaca. Razlog zbog kojeg je kineski milijarder nestao iz emisije nije poznat, no iz Alibabe su priopćili da se posljednje epizode u kojima je Ma snimljen ne mogu emitirati zbog “konflikta u programskoj shemi”, no na pitanje novinara gdje se Ma nalazi, predstavnici kompanije odbili su dati odgovor.
Razvozio turiste i vježbao engleski
Njegov misteriozni nestanak izazvao je zabrinutost diljem svijeta i to ne treba čuditi. Jack Ma kultna je figura u globalnoj internetskoj industriji, a često poziva lidere velikih kompanija, ali i političare u sjedište tvrtke u Hangzhou. Ma je postao i ikona pop-kulture u Kini, pa ga na raznim događajima njegovi poklonici dočekuju poput filmske ili glazbene zvijezde, među ostalim, stoga što ima i filmsku biografiju: odrastao je u siromaštvu, dva puta je pao na prijemnom za fakultet, dugo nije mogao naći posao. Nisu ga htjeli zaposliti ni u fast food lancu, deset je puta pokušao upisati Harvard i svih deset puta su ga odbili. A onda je osnovao internetsku kompaniju s kojom je postao jedan od najuspješnijih i najmoćnijih ljudi svijeta.
Pravog imena Ma Yun, rodio se 1964. u kineskom velegradu Hangzhouu, u skromnoj obitelji s troje djece. Kao dječak se iz hobija bavio prikupljanjem cvrčaka, a svojom krhkom vanjštinom često je bio na meti jačih vršnjaka. No, iz uličnih borbi nije izlazio poražen, a od djece se izdvajao i iznimnom inteligencijom. Nakon što je američki predsjednik Richard Nixon 197posjetio Hangzhou, u grad su počeli dolaziti turisti. Vozeći se sat vremena na biciklu, mladi Ma Yun odlazio bi pred najveći gradski hotel i nudio turistima obilazak grada u zamjenu za vježbanje engleskog. Turisti su ga prozvali “Jack” i pod tim imenom je postao planetarno poznat. Potraga za nekim bolje plaćenim poslom nije mu išla od ruke. Nizao je odbijenice, među ostalim i od KFC-a koji je u to doba kineskog otvaranja počeo otvarati svoje franšize diljem zemlje.
“Za taj posao u KFC-u obavili su 24 intervjua. Primili su njih 23, odbili su samo mene”, ispričao je godinama poslije. Drugi je put s nekim rođakom tražio posao poslužitelja u hotelu s četiri zvjezdice. Primili su rođaka, ali ne i njega. Ni u policiji ga nisu htjeli: prijavio se tamo s četvero kolega, njih su sve uzeli, a njega odbili jer je bio premršav.
Radio za 12 dolara mjesečno
Odlučio je svoj put potražiti u boljem obrazovanju, ali i tu je zapinjalo. Prijamni ispiti za sve fakultete u Kini održavaju se istog dana, jednom godišnje, a Jacku su trebale čak četiri godine da ga položi. Upisao je Učiteljski fakultet u Hangzhou gdje je, vodeći studentsko vijeće, pokazao svoje odlike vođe. Prvostupničku diplomu iz engleskog jezika stekao je 1988. godine. Deset puta se prijavljivao na studij poslovanja na Harvardu i svaku put bio odbijen.
Nakon što je diplomirao, predavao je engleski jezik i međunarodnu trgovinu na sveučilištu Hangzhou Dianzi. Budući milijarder primao je plaću kineskog nastavnika koja u to doba nije prelazila 12 dolara mjesečno, povremeno se baveći prevođenjem. Tada je osnovao svoju prvu kompaniju, prevodilačku agenciju Hangzhou Haibu. Njegov život se nepovratno promijenio kada je, na putu u Sjedinjenim Državama početkom 1995. godine, otkrio internet. S 33 godine kupio je svoje prvo računalo i, pretražujući internet, i tražeći informacije o zemljama i proizvodima, shvatio je da Kina na internetu gotovo ne postoji. Jedan od pojmova koje je Jack Ma potražio na internetu bilo je pivo, no ostao je začuđen da ne može naći nijednog kineskog proizvođača.
Kada je s prijateljima napravio, kako sam reče, “nekakvu ružnu stranicu o Kini“, već su idućeg dana dobili e-mail od kineskih investitora. “Ne nedostaje nam novca“, kazao je tada Jack Ma, “nedostaje nam ljudi sa snovima.” Počeci nisu bili ni izbliza laki. “Kad smo se prvi put spojili na internet“, kazao je kasnije Jack Ma, “prijatelji i ja smo se okupili u mojoj kući i preko iznimno spore veze čekali tri sata da se učita pola stranice. Pili smo, gledali televiziju, kartali i čekali. Ali bio sam tako ponosan. Dokazao sam da internet postoji.“
Već u travnju 1995. skupa s programerom He Yibingom osnovao je tvrtku Chinapages, a u iduće tri godine zaradili su pet milijuna kineskih juana, otprilike, 800.000 dolara. Uz pomoć suradnika iz SAD-a, počeo je izrađivati stranice za kineske kompanije koje su željele veću međunarodnu prisutnost. Godinama poslije, na jednoj konferenciji priznao je da nikad nije napisao ni jedan red programskog koda, nego je služio kao posrednik između klijenata i svoje kompanije. No, s prvom tvrtkom nije uspio napredovati. Nije ni s drugom. Tijekom 1998. i 1999. vodio je Međunarodni kineski centar za elektroniku i trgovinu, dio kineskog Ministarstva međunarodne trgovine i suradnje.
No, naprasno je dao otkaz i pozvao 17 svojih prijatelja u stan i uvjerio ih da ulože u njegovu ideju: u kinesku online trgovinu. Ime za kompaniju palo mu je na pamet slučajno. Dok je razmišljao kako nazvati svoju buduću tvrtku, sjetio se priče o Alibabi i 40 hajduka. Krenuo je ispitivati prolaznike na cesti jesu li čuli za Alibabu i svi su mu odgovorili potvrdno. Tada je shvatio da je to ime koje znaju ucijelom svijetu. Bio je u pravu, jer će uskoro cijeli svijet znati za giganta internetske prodaje – tvrtku Alibaba. Tako je njegov “kineski san” postao stvarnost. Jer, “kineski san” u to je vrijeme bilo novo središnje geslo kineske politike, sintagma koju je po uzoru na “američki san” počeo promovirati predsjednik Xi Jinping nekoliko godina unatrag.
Namjera mu je bila potaknuti Kineze na ostvarivanje osobnih aspiracija, umjesto čekanja da im se ciljevi i žrtve koje trebaju podnijeti za njih nametnu “odozgo”. Jack Ma bio je jedan od poslovnih ljudi koji je tu priliku zgrabio objeručke. Do listopada 1999. Alibaba je prikupio pet milijuna eura od američkog investicijskog giganta Goldman Sachs i 20 milijuna dolara od Softbanka, japanske telekom tvrtke koja je investirala u tehnološke kompanije. Od listopada 1999. do siječnja 2000. Alibaba je ostvario 25 milijuna dolara u stranim investicijama, kao dio programa koji je napravljen u cilju jačanja kineske internetske kompanije i pomoći srednje velikim firmama. Nakon 2003. Jack Ma počeo je širiti kompaniju i osnivati nove ogranke: Taobao marketplace, Alipay koji je sigurna platežna firma sličnu PayPalu, Ali Mama i Lynx. Tvrtka eBay je čak i dala ponudu za kupnju Taobaoa, ali Ma ih je odbio te je 2005. sklopio poslovni ugovor s osnivačem Yahooa, Jerryjem Yangom, vrijedan milijardu dolara, u zamjenu za 40 posto udjela u tvrtki. Bilo je i nedaća u to doba.
Početkom 2011. tvrtku je potresao veliki skandal zbog krađe intelektualnog vlasništva i nekvalitetne i lažne robe koju je nudio Taobao. Kao odgovor na optužbu, koja je stigla i od američke vlade, Jack Ma je iz ponude uklonio 63 milijuna piratskih proizvoda i nekvalitetne “fejkane” robe. No, sve je to bila uvertira za pravi posao koji će uslijediti, kada je Alibaba 2014. izašao na burzu, lansirajući IPO, odnosno inicijalnu ponudu dionica u vrijednosti od 150 milijardi dolara. Bio je to najveći IPO u povijesti newyorške burze.
“Ono što smo dobili danas nisu ljudi. Ono što smo dobili je povjerenje ljudi”, izjavio je Jack Ma u to vrijeme. Izlazak Alibabe na burzu učinio je osnivača tvrtke najbogatijim Kinezom. Kad je Alibaba prvi put izlistan na burzi u New Yorku 2014., dionice su prvi dan prodane za 25 milijardi dolara, što je američki rekord, odnosno najveći iznos u povijesti američkog trgovanja dionicama. “Ne mislim da se puno promijenio, on je i dalje onaj stari”, rekao je za USA Today Xiao-Ping Chen, Maov prijatelj. Jack Ma je nastavio raditi ono što i prije: čitati knjige o kung-fuu, igrati poker, meditirati i vježbati tai chi. “Zvali su me Ludi Jack“, rekao je jednom Jack Ma. “Nije loše biti lud. Jesam lud, ali nisam glup.“
Milijarda za 85 sekundi
U studenom 2018. godine, tijekom godišnje rasprodaje, popularnog Single’s Daya, najvećeg svjetskog događaja kad je posrijedi trgovina putem interneta, samo u prvih minutu i 25 sekundi Alibaba je prodao robe u vrijednosti jednu milijardu dolara. Potom je, u prvih sat vremena, prodao robe vrijednosti gotovo deset milijardi dolara, što je prema izračunu Reutersa, bilo za 21 posto više nego godinu prije. Tada je Alibaba prodao robe ukupne vrijednosti 24,15 milijarde dolara, no taj je rekord probijen čak nekoliko sati prije kraja prodajnog spektakla 2018. godine. No, bio je to Single’s Day s Jackom Maom, osnivačem i predsjednikom Alibabe. Iz kompanije je pristigla vijest kako će ga zamijeniti tadašnji direktor tvrtke Daniel Zhang koji je u Alibabi proveo 11 godina, a iste 2018. bio je proglašen najboljim izvršnim direktorom u Kini. Pod njegovim vodstvom tvrtka neprekinuto raste zadnjih 13 kvartala, tako da nema straha za njezinu budućnost, što se pokazala kao još jedna u nizu dobrih odluka Jacka Maa. Svoju ostavku službeno je objavio 10. rujna 2018. i najavio odlazak u svojevrsnu mirovinu kako bi se mogao više posvetiti dobrotvornom radu i obrazovanju, objavio je tada New York Times.
Posvetio se, naposljetku, i privatnom životu koji je zbog silnih obveza često trpio. Obiteljski život dugo se trudio zadržati izvan očiju javnosti, no poznato je kako je u braku sa Zhang Ying, nastavnicom koju je upoznao dok su zajedno studirali. Jednom je prigodom rekla da Ma nije bio zgodan kao neki drugi mladići, ali je “pala” na njega jer je mogao napraviti puno toga što zgodni tipovi nisu bili u stanju. Imaju dvoje djece, sina i kćer. U trenutku odlaska, kao prvi od kineskih internet biznismena koji je odstupio od svoje firme, Jack Ma je bio najbogatiji čovjek u Kini s bogatstvom koje je Forbes tada procijenio na 38,6 milijardi dolara, a njegova tvrtka u tom je trenutku vrijedila 480 milijardi.
Iza sebe je ostavio jednu od najmoćnijih elektroničkih kompanija na svijetu, koju danas čine web-stranice Alibaba.com, Taobao Marketplace, Tmail, Alibaba Cloud Computing, Juhuasuan, 1688.com, AliExpress.com i Alipay. O razlozima svojeg povlačenja rekao je: “Svijet je velik, a ja sam još mlad, zato želim isprobati nešto novo. Jer što ako ima još snova koji se mogu ostvariti?“ Jack Ma pritom je pojasnio da će ostati u upravnom odboru Alibabe i nastaviti mentorstvo nad upravljanjem tom gigantskom e-trgovinom, a od tada kao vrlo popularni poslovni lider predstavlja tvrtku na najvažnijim političkim i poslovnim skupovima u svijetu i domovini, gdje figurira kao velika zvijezda, sa stotinama mladih Kineza koji pažljivo prate i upijaju njegova predavanja.
Jer, njegov odlazak u mirovinu nije bio kraj ere, nego početak neke nove ere. Odmah po napuštanju pozicije čelnog čovjeka Alibabe aktivirao se na brojnim dobrotvornim projektima na području obrazovanja i okoliša. Putem zaklade koja nosi njegovo ime, posvetio se filantropiji, a popis njegovih donacija po čitavom svijetu i u recentno vrijeme u borbi protiv širenja koronavirusa uistinu je impresivan.
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji donirao je 100 milijuna maski za lice i milijun testova za COVID-19, a u Afriku je također poslao milijune maski i testova te stotine respiratora, donirao je i američkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti CDC i saveznoj državi New York, donirao je po Latinskoj Americi i Aziji. A u Europi je dosad, prema priopćenju koje je objavljeno na web-stranicama Alibabe od 15. travnja ove godine, donirao opremu Italiji, Belgiji, Španjolskoj, Sloveniji, Francuskoj, Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Portugalu, Crnoj Gori i Velikoj Britaniji. Nije zaboravio ni na Hrvatsku. Početkom svibnja ove godine, u zagrebačku zračnu luku dr. Franjo Tuđman sletio je sedmi posebni zrakoplov iz Kine s kupljenom medicinskom opremom i donacijama za pomoć Hrvatskoj u borbi protiv koronavirusa, a na ovom letu bila je i donacija koju šalje Jack Ma.
Kako je tada objavio hrvatski veleposlanik u Kini Dario Mihelin, Zaklada Jack Ma i kompanija Alibaba poslali su Hrvatskoj 300 tisuća maski, 30 tisuća testova i 10 respiratora. Također, Jack Ma donirao je još i 10 tisuća zaštitnih vizira i 10 tisuća zaštitnih odijela, koji su stigli drugim letom.
Uvjerili smo se u impresivno carstvo
Bio je to tek nastavak dugogodišnje suradnje s Maaovom rodnom Kinom, koja je u posljednje vrijeme svoja velika vrata širom otvorila svijetu. Tako su 2015. i velebno sjedište Alibabe, najveće svjetske kompanije za internetsku trgovinu vrednije i od Amazona i E-baya, čije usluge sve više koriste i Hrvati, u njegovu rodnom gradu Hangzhou, posjetili i hrvatski novinari.
Riječ je o kompaniji s, u to vrijeme, 34.000 zaposlenih diljem svijeta, od čega ih je 16.000 u Kini, a više od polovice radi u središnjem kompleksu u Hangzhou, o kojem je svjetski putnik Marko Polo govorio kao o najljepšem gradu na svijetu, danas velegradu udaljenom 200-tinjak kilometara od Šangaja. Nakon što je skupina hrvatskih novinara dobila priliku zaviriti u Alibabino carstvo, reakcije su bile impresivne.
Ogromni kompleks sastoji se od šest velikih zgrada međusobno povezanih natkrivenim pasažima i otvorenim šetnicama punim zelenila, a u tom trenutku gradile su se još dvije zgrade iste veličine i na desetke malih kućica u stilu tradicionalne kineske arhitekture. Za okoliš u kompleksu zadužena je najveća američka pejzažna arhitektonska tvrtka HOK, koja se inspirirala mističnošću Zapadnog jezera i ljepotom prirode Hangzhoua. Između zgrada velika je središnja zelena površina koju presijeca potok dajući joj atmosferu jezera, a sjenovita lokalna flora osigurava hlad. Prostor odiše ultramodernim, ali humaniziranim dizajnom. Posvuda su korporacijske maskote, u ljudskoj veličini stoje u predvorjima, a šarene stripovske igračke poslagane su na pultovima.
Da je sve podređeno ugodnom i zdravom radnom ambijentu otkrivaju veliki prozori koji prirodnom svjetlošću obasjavaju beskrajne urede gdje rade mladi ljudi, u prosjeku, 30-godišnjaci. “Naša je vizija da budemo kompanija s najvišim indeksom sreće zaposlenika budući da su oni prvi i najvažniji proizvod Alibabe”, kazala je jedna od šefica, a da zaposlenicima na poslu ništa ne uzmanjka, na raspolaganju imaju fitness, profesionalne masažere i fizioterapeute, stolove za biljar i stolni tenis, ležaljke za odmor, prostor za trudnice, nekoliko kantina, dućana i kafeterija, uključujući Starbucks.
Podijelila je tada s hrvatskim novinarima i viziju Jacka Maa, da Alibaba postane vodećom svjetskom internetskom platformom te da joj životni vijek bude najmanje 102 godine – od 1999. do 2101. godine, kako bi spojila 20., 21. i 22. stoljeće. No, kako bi ta vizija bila kompletna, potrebno je i da se što prije dozna sudbina Alibabina utemeljitelja koja je i u ovom trenutku posve neizvjesna. Čuje se i najcrnjih prognoza. Guo Wengui, poslovni čovjek koji je iz Kine pobjegao 2014. i sam sebe prozvao zviždačem koji razotkriva korupciju u državi, kaže da je Ma vjerojatno završio u zatvoru ili da je ubijen kako bi država preuzela kontrolu nad njegovim poslovnim carstvom. Ostatak svijeta nada se posve drukčijem, sretnijem ishodu
A EU Komsija i Merkelica je sklapila 30.12.2020. ugovor o investicija sa istom tom Kinom. Nadam se da će bar neki paralament neke od članica EU odbiit ga ratificirati. Za hrvatski Sabor znam sigurno da neće jer u njemu sjedede sluge bruesselske anemične pudlice Plenkovića.