DRŽAVNI NEPRIJATELJ

Tko se boji Georgea Sorosa?

George Soros
Maurizio Gambarini/DPA/Pixsell
16.06.2017.
u 08:16

Od Kremlja preko Skoplja do Washingtona, nacionalistima diljem svijeta taj 86-godišnji multimilijarder mađarskog i židovskog podrijetla javni je neprijatelj broj jedan.

Optužuju ga da je podržao državni udar u Makedoniji, sponzorirao prosvjede u Mađarskoj, orkestrirao izbjegličku krizu u Europi. Sve većem broju državnika s autoritarnim namjerama američki financijaš George Soros dežurni je krivac za sve.

Od Kremlja preko Skoplja do Washingtona, nacionalistima diljem svijeta taj 86-godišnji multimilijarder mađarskog i židovskog podrijetla javni je neprijatelj broj jedan.

Po Forbesu on je 29. najbogatiji čovjek na svijetu, a njegovo Otvoreno društvo krivo je, tvrde Sorosevi neprijatelji s desnice, za nametanje liberalne, multikulturalne agende u politici.

U Poljskoj, koja ga je svojedobno odlikovala najvišim civilnim priznanjem, neki ga optužuju da je državni neprijatelj koji želi zatrti poljski suverenitet.

Posebno su opaki napadi iz njegove rodne Mađarske, koja je prije neki dan usvojila nove stroge propise o nevladinim organizacijama koje se financiraju iz inozemstva. Mnogi smatraju da je taj zakon izravno skrojen kako bi zaustavio Sorosevu zakladu.

"Po onome što čitamo i slušamo ovih dana, čini se da je Soros kriv za svaki politički problem", kaže njemački politički analitičar Ulf Brunnbauer.

"On je, kao netko tko je uložio mnogo novca u filantropiju i simbol je kapitalizma, savršeni žrtveni jarac autoritarnim režimima", dodaje Brunnbauer.

U travnju su Mađarskoj na brzinu usvojili zakon koji je zaprijetio zatvaranju Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti koje Soros financira.

Diljem zemlje niknuli su veliki plakati, koje je financirala vlada, kojima se Sorosa prikazivalo kao lutkara koji oporbene političare povlači kao marionete. Neki su u tome vidjeli i poveznicu s antisemitizmom.

"Njegovo vjersko podrijetlo je irelevantno za najvažnije pitanje, a to je da sve više vlada Sorosevu mrežu smatra prijetnjom demokraciji", napisao je Zoltan Kovacs, glasnogovornik premijera Viktora Orbana, u članku pod naslovom "Mitovi i činjenice o Mađarskoj i Georgeu Sorosu".

Orban, nekoć Sorosev stipendist, optužio je svog bivšeg dobročinitelja da koristi "predatorske nevladine organizacije" kako bi preplavio Europu izbjeglicama i stvorio "transnacionalno carstvo".

Rođen u Budimpešti 1930. godine, Soros je preživio i nacističku i sovjetsku okupaciju prije nego što se preselio u Sjedinjene Države, gdje je stvorio bogatstvo investicijskim 'hedge' fondovima.

Ali njegovo poslovanje, kao i mnogih drugih s Wall Streeta, nije bez kontroverzi.

Godine 1992. postao je poznat kao čovjek koji je slomio englesku nacionalnu banku agresivnim valutnim špekulacijama. Funta je toliko izgubila na vrijednosti da je izbačena s europskih tečajnih lista.

Optužuju ga i za azijsku financijsku krizu 1997., kada su slomljene brojne tajlandske i malezijske banke.

Prije 15 godina osuđen je u Francuskoj zbog trgovanja povlaštenim informacijama. Kažnjen je s milijun eura globe.

Zaustavite Sorosa

Na Sorosa je jako utjecalo iskustvo s totalitarnim režimima. "Vidio sam kakva šteta nastaje kada društva podlegnu strahu od 'drugačijih'", napisao je u ožujku u kolumni u New York Timesu.

U želji da se bori protiv totalitarizama, Soros 1984. osniva zakladu Otvoreno društvo s ciljem da komunističke zemlje postanu demokratske.

Od tada je ulio milijarde u bivše sovjetske satelitske države i financirao zdravstvene i pravosudne reforme, promovirao prava manjina te se borio protiv sustavne korupcije.

Podržavao je prodemokratske snage u mirnim ili revolucionarnim prijenosima vlasti u srednjoj i istočnoj Europi. Najavio je i da će uložiti milijardu dolara kako bi Ukrajinu spasio od "ruske agresije".

Zauzvrat je stekao moćne neprijatelje. Nedavno je Mađarsku proglasio "mafijaškom državom", što je, pak, premijer Orban ocijenio "objavom rata".

Kremlj ga je 2015. optužio da financira nasilne prosvjede i njegovu zakladu stavio izvan zakona.

Europska migracijska kriza pojačala je razdor između proizbjegličkog Otvorenog društva i protuimigracijski nastrojenih nacionalista.

U siječnju ove godine u Makedoniji je pokrenuta kampanja "Zaustavite Sorosa" koju je poticao bivši konzervativni, neki kažu i autoritarni premijer Nikola Gruevski, koji je više puta pozvao na "desorošizaciju" zemlje.

Čelnik poljske konzervativne vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski kaže da Soros želi stvoriti društva bez identiteta.

Mržnja prema Sorosu nije specifična samo za Europu. U Americi je omiljena meta desničarskog portala Breitbarta, koji protiv njega piše gotovo svakodnevno.

Steve Bannon, osnivač Breitbarta, sada je savjetnik predsjedniku Donaldu Trumpu. Portal je prikupio 60 tisuća potpisa na zahtjevu da se Soros uhiti jer stoji na putu tome da "Amerika ponovo postane velika".

Neprijateljstvo prema Sorosu nije ništa novo, ali intenzitet nikada nije bio veći, kaže direktor euroazijske centrale Otvorenog društva Leonard Benardo.

"Svjedočimo tome da demokracije nije samo pitanje demokratskih institucija. Možete imati uvelike slobodne i poštene izbore, a i dalje velike probleme i tjeskobe kada je u pitanju formiranje otvorenog društva", rekao je Benardo.

Komentara 35

DR
drugPlenky
08:32 16.06.2017.

Isti članak i u jutarnjem, večernjem, Tportalu, Novom listu. Moćan je taj Soroš i ima para. A izgleda i da nama nešto sprema

BI
Bilstein
08:37 16.06.2017.

hajde novinari sta se pravite naivni, i ptice na grani znaju ko vas placa

Avatar abakus
abakus
09:07 16.06.2017.

Sorosa, čovjeka koji u rukama drži sve utjecajnije medije, čovjeka koji raspolaže brdom novca (zarađenim na špekulacijama i uništavanju gospodarstava raznih država) kojim je uspostavio klasičnu mafijašku mrežu tzv. nevladinih udruga kojima onda uz pomoć svojih medija cijelim društvima i državama nameće svoje nakaradne ideje, boji se svaki pametan i dobronamjeran čovjek. To je zao, zao čovjek, a istovremeno čovjek velike moći i nepresušnog izvora novca, koji uništava moral ljudi kako bi ih što lakše i jeftinije kupio (ili ih dobio zabadava). I to se vidi i po ovom naručenom, plaćenom članku.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije