U stoljeću koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu, Osmansko carstvo brojilo je posljednje dane. Nagrizeno lošim gospodarskim stanjem, korupcijom i nepotizmom, posebno u vojsci, teritorijalnim pretenzijama brojnih velikih sila te administrativnom i svakom drugom nemogućnošću da upravlja velikom multietničkom državom ta je nekada najveća europska sila klizila u potpuno rasulo.
U političkim krugovima tadašnje Europe Tursko Carstvo prozvano je “Bolesnikom s Bospora”, aludirajući na poznati tjesnac na kojem leži metropola Istanbul. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata i sloma Carstva, Turska se brzo izdigla iz pepela pod vodstvom oficira turske vojske i kasnije utemeljitelja moderne turske države Mustafe Kemala Atatürka. Uslijedilo je za mnoge Turke najponosnije razdoblje u modernoj turskoj povijesti. Velike vojne pobjede nad Grcima, uspostava države i političke, ekonomske i društvene reforme koje su do danas ostale temelj turskog društva. No, ponovno je uslijedilo neslavno razdoblje nakon Atatürkove smrti 1938. do 1990.-ih 20. stoljeća kojega su nakon Drugog svjetskog rata obilježili vojni državni udari i vladavina vojske.
Tada na scenu stupa današnji turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i njegova stranaka Pravde i razvitka s kojom započinje potpuno novo razdoblje turske povijesti. Tijekom devedesetih godina Erdoğan je obnašao funkciju gradonačelnika Istanbula u kojemu je riješio mnoge goruće probleme te grad pretvorio u modernu metropolu. Nešto kasnije, 2002. godine pobjeđuje na parlamentarnim izborima te postaje predsjednik turske vlade, što će ponoviti još dva puta. Isprava se činilo kako se Turska kreće u idealnom smjeru. Napravljen je demokratski odmak od dugogodišnje tradicije vladavine vojske, dok se naizgled zadržalo sve ono najbolje iz Atatürkove ostavštine sekularne turske države. Potom je uslijedila liberalizacija ekonomije i nezapamćen gospodarski napredak. Turska je izrastala u ekonomsku i političku silu i postala primjer za razvoj tog dijela svijeta. No posljednjih nekoliko godina Turska je promijenila smjer i nalazi se na putu da ponovno postane “Bolesnik na Bosporu”. Izmjene političkog sustava koje daju izuzetno velike ovlasti predsjedniku Erdoğanu podijelile su društvo, što je u konačnici rezultiralo i pokušajem vojnog udara, za koje se vjerovalo da su s prošlim stoljećem otišli u ropotarnicu povijesti, dok je krizu dodatno pojačala turska uloga u sukobima u regiji.
Također, ekonomija koja je godinama bila glavni adut predsjednika Erdoğana zapada u sve veće probleme. Gospodarstvo se očigledno pregrijava i sve teže nalazi kapital za financiranje makroekonomske neravnoteže, posebno manjak u razmjeni s inozemstvom.
Uslijed toga, turska je lira pod enormnim deprecijacijskim pritiskom te svaki danom gubi na vrijednosti unatoč svim naporima centralne banke. Dakle, Turska se nalazi na prekretnici i svakako ostaje za vidjeti u kojem će se smjeru dalje kretati.
