Bosna i Hercegovina je, po podacima Svjetske turističke organizacije,
na 78. mjestu po rastu turizma do 2015. godine. Prije samo deset godina
bila je na tek 175. mjestu. Unatoč toj činjenici te svim pretpostavkama
za razvoj turizma problem sive ekonomije u Bosni i Hercegovini jedna je
od velikih kočnica za brži napredak.
Samo broj dolazaka i noćenja turista u našoj zemlji, po nekim
procjenama, i pet puta je veći od prijavljenih. Kad se uzme u obzir
podatak da je samo u prvih šest mjeseci ove godine u BiH, po službenim
podacima, došlo više od 200.000 turista i ostvareno više od 500.000
noćenja, a po neslužbenim samo u Mostar čak 600.000 i Međugorje oko
milijun, više je nego evidentno za koliko je država oštećena
neplaćanjem samo boravišne pristojbe.
Također, činjenica da u Bosni i Hercegovini službeno ima samo 18.000
prijavljenih kreveta, a zna se da ih samo u Međugorju ima 15.000,
govori koliko država gubi u sivoj ekonomiji. Takvom stanju svakako
naviše pogoduje nepostojanje zakona, ali i turističke strategije i
institucija na razini države. Problem je i velik broj neprijavljenih
objekata, a zbog slabog sadržaja i nedovoljno kvalitetne ponude te malo
smještajnih kapaciteta i parking prostora, turisti se vrlo kratko
zadržavaju.
Ono što treba donijeti promjenu nabolje je i vrijedan projekt
turističke signalizacije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji koji je
upravo u tijeku. Hercegovina je poznata po vinu i plan je da sve
vinarije budu obilježene, te da se obuče vinari i da se naprave
prikladni objekti gdje će turisti degustirati vino. Uspon bh turizma
važan je i zbog izgradnje boljeg imidža naše domovine u svijetu, pa su
ulaganja i napori tako dobro došli.
SUBOTOM UJUTRO
Godina uspona bh turizma
